Travel preporuka – Kaspijsko more - od Bakua do drevnog Derbenta – Travel Magazine

Kaspijsko more – od Bakua do drevnog Derbenta

Kaspijsko more – od Bakua do drevnog Derbenta

Svima koji su se umorili od mediteranskih luka, karipskih ostrva, fjordova Aljaske i baltičkih prestonica, cruising industrija bi uskoro mogla da ponudi nešto sasvim novo.

Kaspijsko more je višestruko fascinantna destinacija. U svetu je poznato kao glavni izvor najskupljeg i najkvalitetnijeg crnog kavijara, koji se smatra nacionalnim simbolom Rusije i koji se pravi od ikre jesetre (90% svetske populacije ove ribe živi upravo u Kaspijskom moru), a Kaspijski basen skladišti jedne od najvećih svetskih rezervi nafte i gasa.

Još jedna zanimljiva stvar u vezi sa njim je večito pitanje, da li se radi o jezeru ili moru. Neki smatraju da se radi o jezeru, i to najvećem na svetu, budući da je zatvoreno, dok drugi smatraju da se radi o zatvorenom moru, jer je slano, iako je salinitet (koji varira od 0,05 ‰ do 13 ‰) znatno manji od prosečnog saliniteta morske vode.

Jezero, odnosno more, nalazi se između Evrope i Azije, u njega se ulivaju Volga, Ural, Terek i Kura (jezero osim isparavanja, nema prirodni odliv vode), a površina mu je 371.000 km2 i 28 m je ispod nivoa okeana. Nažalost, Kaspijsko more se smanjuje, na šta ukazuju podaci o površini od 442.000 km2 iz 1930. godine. Zbog ovoga i sve većeg zagađenja, ugrožena je njegova bogata flora i fauna.

Kroz istoriju, uglavnom je bilo podeljeno između dva carstva – Ruskog i Persijskog, odnosno kasnije SSSR-a i Irana. Ali nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, našlo se između pet zemalja, kojima je Kaspijsko jezero, odnosno more, od tada predstavljalo kamen spoticanja u izgradnji međusobnih odnosa.

Azerbejdžan, Rusija, Kazahstan, Turkmenstan i Iran više od dvadeset godina nisu mogle da se dogovore kako da dele ovo zajedničko blago, a najvažnija prepreka je bila upravo definicija – da li se radi o jezeru ili moru.

Kaspijsko more postaje atraktivna destinacija za krstarenja

Zašto je ovo baš toliko važno?

Ako bi bilo tretirano kao more, potpadalo bi pod nadležnost međunarodnih pomorskih zakona, prvenstveno Zakona o moru Ujedninjenih nacija. Ovaj dokument propisuje pravila kako države mogu da koriste mora i okeane. U njemu je određeno kako se raspodeljuju prirodni resursi, ko ima teritorijalna prava i kako se štiti životna sredina. A ove vodene površine ne pripadaju samo zemljama koje imaju izlaz na more, već i druge države mogu da traže pristup. U ovom slučaju najviše bi profitirao Kazahstan, sa najdužom obalom, a najveći gubitnik bi bio Iran, čija obala je najkraća.

Međutim, ako je Kaspijsko more jezero, onda mora da bude podeljeno na jednake delove između pet država koje na njega izlaze. Ovo je opcija koju Iran godinama zagovara, budući da bi tako imao ista prava i udeo kao i ostale četiri zemlje.

U međuvremenu je 2018. godine između pet zemalja postignut istorijski dogovor i u kazahstanskom gradu Aktauu je potpisana Konvencija o pravnom statusu Kaspijskog mora. Ovaj dokument je rešio mnoga važna pitanja, kao što je isključivo pravo ovih pet zemalja na vojno prisustvo u jezeru, mogućnost saradnje u sektoru transporta, borbe protiv krijumčarenja droge i turističkom sektoru, i veoma važno, sve strane su se složile da se za sada neće baviti pitanjem da li se radi o Kaspijskom jezeru ili moru.

Kaspijsko more turistima nudi brojne atraktivne lokacije i kuturne sadržaje

Umesto toga, svaka zemlja je dobila 15 nautičkih milja suverenih voda i isključivo pravo ribolova na 10 nautičkih milja izvan područja pod njihovom upravom.

Zahvaljujući ovom dogovoru, Kaspijsko more/jezero dobilo je poseban pravni status i mogućnost za razvoj turizma, a posebno krstarenja. U ruskom gradu Astrahanu upravo se završava izgradnja kruzera Petar Veliki, koji će imati 155 kabina i kapacitet od 310 putnika. Očekuje se da će sa radom početi već ovog leta, a turoperator Moscow River Shipping Company je najavio jednonedeljne i dvonedeljne itinerere koji uključuju destinacije u svih pet zemalja. Dimenzije broda dozvoljavaju i mogućnost rečne plovidbe, sa novim zanimljivim destinacijama u najavi. Najavljeni su i radovi na poboljšanju turističke infrastrukture u regionu.

A šta se nudi turistima?

Kaspijsko more odlikuje raznovrsnost prirodnih eko-sistema, ali i istorijsko i kulturno nasleđe civilizacija koje su ostavile traga na njegovim obalama. U ponudi su brojne atrakcije i važni lokaliteti. Od urbanih centara kakav je Baku, prestonica Azerbejdžana i najveći grad na kaspijskoj obali, do drevnih gradova kakav je Derbent u Rusiji, od pustinja na istočnoj obali do iranske rivijere – mogućnosti za istraživanje su neograničene.

Derbent je jedna od destinacija u itinererima krstarenja po Kaspijskom moru

Za početak, očekuje se najveći priliv turista iz Rusije, kao i iz ostalih kaspijskih država. Ali u svetu u kome je sve manje atraktivnih destinacija netaknutih masovnim turizmom, krstarenja Kaspijskim morem, odnosno jezerom, uskoro bi mogla postati pravi hit.

Pročitajte još i nesvakidašnji putopis o Bakuu i saznajte više o sedam čuda Irana. Takođe, možda niste znali da je prestonica Kazahstana nedavno promenila ime.

Ostale korisne savete pročitajte ovde. 

Podelite ovaj članak...
5Shares
Podelite ovaj članak...

1 komentar

  1. Interesuje me letovanje u nekom malom mestu na kapijskom jezeru i njegova cena.
    U pravoslavnoj zemlji

    Pošaljite odgovor

Pošaljite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *