Evropa – Posetite Štajersku: Termalna jezera, dvorci i jabuke – Travel Magazine

Posetite Štajersku: Termalna jezera, dvorci i jabuke

Posetite Štajersku: Termalna jezera, dvorci i jabuke

Veličanstveni zamkovi, romantični i fascinantni vitezovi koji tu borave bude maštu i vraćaju u prošlost, snaga lekovite termalne vode pokreće znatiželju, raskošni vrtovi, šarmantna planinska jezerca, pitoma priroda prepuna šumom obraslih brežuljaka i bogatih zelenih pašnjaka opijaju sve zaljubljenike prirode, sanjare, romantičare!

Rigerzburg (Riegersburg)
Putovanje u prošlost: Legendarni zamak na vulkanskim stenama, muzej čarobnjaštva i pravo malo čokoladno carstvo
Slikovito selo Rigerzburg pruža putovanje u mistični srednji vek, duž rute od sedam kapija, vremenske kapije putem scenografske multimedijalne postavke o istoriji i mitovima tvrđave-dvorca u vlasništvu kneževa Lihtenštajn (Liechtenstein), ali i mogućnost da budemo plemeniti i istovremeno uživamo u nesvakidašnjim ukusima čokolade!
Legendarna tvrđava-zamak 850 godina stoji na vulkanskom brdu, kao čardak ni na nebu ni na zemlji, sa pogledom uperenim u prozračno nebo, okružena zelenim padinama (po kojima je rasuto raznobojno poljsko cveće) i bujnim vinogradima jugoistočne Štajerske. Vulkanske stene i zdanja bliže nebu nego zemlji ambijent su za Siciliju. Ipak, arhitektura idiličnog sela, sa fasadama pastelnih boja, urednim, čistim uličicama, cvetnim aranžmanima na terasama, nestvarno zelenim travnjacima, ljupkom crkvom na trgu i atmosferom koju krasi skromnost, odmerenost, pedantnost i otmenost upućuju na Rigerzburg, jedno od omiljenih izletišta Štajerske.
Multimedijalno putovanje u istoriju 17. veka vodi nas u priču o dve legendarne žene, u vreme borbe protiv Turaka, kroz muzej posvećen vešticama i čarobnjacima, ali i kroz istorijsku postavku posvećenu oružju. Mit o dve žene koje su bile ispred svog vremena i danas živi: njihov najveći greh bio je što se nisu uklapale u konvencionalne okvire, pa je baronica Elizabeta Katarina Geler ostala upamćena kao loša Bet, a njena služavka Katarina Paldauf kao Cvetna veštica. Završile su na lomači, u najvećem lovu na veštice u Štajerskoj pre oko 250 godina.
Rigerzburg je pitoreskno mestašce, u čijem podnožju se krije pravo malo čokoladno carstvo. Poslastičar iz Beča, čuveni Coter (Zotter), stvara neobične i originalne čokolade, koje mogu da pariraju poznatoj čokoladi iz Modike na Siciliji (Modica). Eksterijer u živopisnim bojama, maštoviti murali i sklupture krase ovu kućicu od čokolade, a u fabrici i Pozorištu čokolade (Schokoladen Theatre) čeka vas pravi izazov za nepca – degustacija kakaoa i čokolade pravo sa staklene čokoladne fontane, gde umesto vode teče čokolada, ili za čokoladnim barom, gde toplu čokoladu spremate po želji.
U prodavnici fino upakovani paketići za poklon od nesvakidašnjih ukusa čokolade – od badema, lešnika, pistaća, bundeve (po kojoj je kraj poznat). Tu su i praline, čokolatine, čokoladne lizalice, čoko dukati… Raduje me što su svi proizvodi organski i što deo zarade od prodaje čokolade ide za hranu deci koja žive u zemljama iz kojih se nabavlja kakaovac, mahom iz Latinske Amerike.
Info
– Rigerzburg se nalazi na jugu Austrije, u pokrajini Štajerska, dvadesetak kilometara od slovenačke granice, 16 od banje Blumau i 62 kilometra od Graca.
– Porodica Lihtenštajn živi u selu, gde stariji sin Emanuel, po profesiji lekar, ima ordinaciju.
– Iz sela do dvorca se dolazi pešice za 20 minuta ili uspinjačom za 90 sekundi. Cene karata za uspinjaču, ulaznica za muzej i organizovanih tura možete pogledati na www.veste-riegersburg.at.
– U avgustu se u selu održava spektakularni kulturni događaj – Festival vitezova, koji vodi posetioce u mistični srednji vek, preko igara za ratnike, preko borbi sa mačevima, streličarstva, zanatskih radnji na otvorenom (kovačnice, fabrike sapuna, pekare…), do prave viteške gozbe, a tu su i klovnovi, vatromet i programi za decu.

Dvorac Šilajten (Schlos Schielleiten)
Impresivan barokni dvorac, kulturni centar i sportsko rekreativna akademija.
Sa terase simpatičnog pansiona pogled mi luta na blistavo jezero Štubenberg (Stubenberg am See), veštačko jezero nastalo pregrađivanjem nemirne reke Fajštric (Feistritz), kao dar čoveka i želje da ugodi sebi. Preda mnom se pruža bajkovit pejzaž suncem okupane istočne Štajerske – „Vrta Austrije“. Prizor sa nestvarno lepim kućama i pansionima, nepreglednim zelenim proplancima, bujnim, stablima olistalih jabuka i drugih voćaka, bukovih i hrastovih šuma… Netaknuta priroda prepuna cveća i zelenila poziva u šetnju, dok se zraci sunca poigravaju sa prelepim jezerom, kao sa razglednice, praveći smaragdno-srebrnkasti odsjaj na površini vode. Prihvatam poziv i krećem u avanturu…
Staze za šetnju vode me ka čudnovatom dvorcu Šilajten, impresivne barokne fasade u biserno beloj boji i žutoj boji sunca. Iznenađuje mir, tišina, ljupkost i otmenost, kojom odiše i intrigira posetioca da ga bliže upozna. Sa sobom nosim predrasude, nesvakidašnja očekivanja i tražim znakove prošlosti po zamku, tragove zanimljive istorije, počev od grofa Vumbranda Štupaha (Vumbrand Stuppach), preko manastira, do sportsko-rekreativnog i kulturnog centra istočne Štajerske, koji je tu smešten danas.
Dobro očuvana biblioteka u stilu kasnog baroka nalazi se na prvom spratu i u njoj se organizuju koncerti, konferencije, seminari. Dvorište je prepuno divnog zelenila i mirisnog cveća, sa ponekom skulpturom, a kao znak dobrodošlice i gostoljubivosti meštana lokalni orkestar je svirao divne štajerske melodije koje su se akustično razlivale po okolini. Prostrani, uređeni sportsko-rekreativni park sadrži otvorene i zatvorene sportske terene, restoran, kafe i smeštajne kapacitete.
Položaj Šilajtena čudesno je romantičan. Zamak ponosno stoji kao na pozornici, u nepreglednoj ravnici, okružen brdima, smaragdnim jezercima i neizbežnim vinogradima i voćnjacima zaštićenim protivgradnim mrežama. Ljupko mestašce privlači turiste istančanog ukusa. U ovoj oblasti zaljubljenik u prirodu naći će idealna mesta za šetnju, planinarenje, jahanje, rekreaciju – od tenisa, badmingtona, do fudbala, odbojke, atletike, rekreiranja biciklom, plivanja, jedrenja, sve do paraglajdinga i vožnje balonom. Stil života je očaravajući. Mogu izabrati povratak u istoriju kroz vožnju fijakerom do čuvenog zamka, stazama štajerskih plemića i zamišljati kako su uživali. Ili probuditi avanturistu u sebi, pa priuštiti nezaboravan vidik kroz vožnju balonom dok jezdi nad zemljom termalnih jezera, dvoraca i jabuka.
Info
– Štajerska sela su prelepo mesto za vožnju balonom. Ovde je održan Svetski kup tri puta: 1986, 1996. i 2008. godine. Lokalna tradicija nalaže malu ceremoniju posle prvog leta koja uključuje: stavljanje pramena kose na vatru, trljanje zemlje tamo gde ste sleteli, sipanje šampanjca na glavu i dobijanje novog imena, obično veoma dugačkog i veoma glupog.

Altšilajten (Altschielleiten)
U blizini dvorca Šilajten nalazi se i oronuli Altšilajten. Tvrđava-zamak iz 13. veka, smeštena na vrhu blistave padine obrasle vinogradima, setno je mesto čije je fasade nagrizao zub vremena i obavijena bršljanom izgleda trošno, skoro napušteno. Možda će današnji vlasnik, bivši gradonačelnik Šilajtena, Jozef Štelcer i njegova sestra Hermiona, rekonstrukcijom napraviti još jednu turističku atrakciju mesta, kao što je to urađeno sa Nojhausom (Neuhausom).

Dvorac-utvrda Nojhaus (Burg Neuhaus)
Najstariji oblakoder u Štajerskoj, uništavan od vatre i groma i posle 200 godina propadanja ponovo je oživeo svoju šaroliku istoriju, dok stražari nad Štubenbergom, veličanstvenog pogleda uprtog na brda istočne Štajerske do južnog Burgulenda, do Graca pa dalje do Alpa. Šekspirov Magbet našao bi ovde sebi mesto…

Dvorac Štubenberg (Schloss Stubenberg)
Živopisni dvorac iz 16.veka, danas hotel, taverna i mesto kulturnih dešavanja u vlasništvu intrigantne porodice Vurmbranda Štupaha. U zamku ćete čuti poznatu legendu o grofici Štupah i dovitljivom seljaku koji je spasio selo od čudovišta zmaja, a za uzvrat kao nagradu dobio grofičinu ruku.
Info
– Štubenberg je opština u distriktu Hartberg, u Štajerskoj, nalazi se na 50 kilometara od Graca i 200 od Beča. Mesto ima oko 2.300 stanovnika, najveće prihode beleži od turizma, oko 150.000 noćenja godišnje, najviše u letnjoj sezoni. Većina turista uživa u različitim aktivnostima na toplom jezeru Štubenberg ili obilazi veličanstveni Herberštajn (Tier und Naturpark Schloss Herberstein) i dvorce u blizini.
– Mesto se nalazi na „štajerskom putu dvoraca“, na kojem je smešteno više od 20 nekadašnjih vladarskih zdanja. Polazeći sa juga, polazna tačka za šetnju kroz istoriju je dvorac Kapfenštajn (Kapfenstein), kod banje Glajhenberg (Bad Gleichenberg), a utvrđenje Festenburg (Festenburg), u blizini Ajhberga (Aichberga) je poslednja građevina na „štajerskom putu dvoraca“.
– Oko 10 kilometara od Štubenburga nalazi se „Zemlja jabuka“, sa više od milion stabala jabuka. Tokom prolećnjeg cvetanja, u aprilu, održava se nacionalni festival posvećen cvetanju jabuka, sa svečanom povorkom koja je praćena trubačkim orkestrima, narodnom muzikom, plesom i specijalitetima lokalne kuhinje.

Dvorac Herberštajn (Schloss Herberstein)
Skriveni biser Štajerske: Moć, uticaj, misterije, rajski vrtovi i spektakularan zoološki park.
Pogrešno skretanje odvelo me je u mesto iz snova. Slatku dilemu da li sam u Edenskom raju ili sam zalutala u bajku, odgonetnuo je znak pored puta na kome piše: Herberštajn. Mesto odjekuje svojom prošlošću kao muzički akord koji samo um može čuti. Da umem da slikam izrazila bih se kistom, pošto ne znam, uzimam olovku da pišem, umivam se vodom sa fontane mladosti i pomišljam želju: da se ponovo vratim u Štajersku!
Ušuškano između zelenih štajerskih brda i klanca reke Fajštric zasijalo je velelepno zdanje u tamnoj noći. Prelamaju se svetla kao lajt šou – od ružičaste do jorgovan ljubičaste, pa tirkizno plave, do trava zelene i limun žute, pa sve u krug. Ovaj nesvakidašnji dragulj arhitekture, fanstastične bašte, krije umetnička blaga od epohe gotike, baroka, renesanse do savremenih dela izloženih u Muzeju Bruno Đirokoli (Bruno Girocoli). Kameni zidovi više od 700 godina u vlasništvu plemićke porodice Herberštajn slavni su svedok evropske istorije. Od diplomatske misije plemića Sigmunda Herberštajna (Siegmund Von Herberstein) kod Sulejmana veličanstvenog, do danas, prekrasno firentinsko predvorje i dvorište, otmena Viteška sala, ali i drugi fascinantni saloni, stalna postavka „Život u dvorcu“, koja dočarava život aristokratije, sjajni oklopi vitezova, simbol su ljudskog duha, moći i veličine. To je mesto koje intrigira, nadahnjuje, skriveno blago za posetioca koga zanima arhitektura, istorija, umetnost, botanika, zoologija, ali i lepota prirode.
Čaroliju mesta pojačavaju sva ta istorijska blaga, tajni prolazi, legende i mitovi o jednoj od najuticajnijih porodica Štajerske i Austrije u poslednjih sedam vekova! Jeleni više ne lutaju dvorcem kao u srednjem veku, ali tu je spektakularni zoološki vrt, jedan od najvećih u Evropi, pun egzotičnih životinja sa pet kontinenata… Posebnu čar mestu daju rajski vrtovi.
Šetam stazama raskošnog Istorijskog vrta i Vrta doba dana. Zastala sam u ovom vrtu ljudskih vrlina da oslušnem šta priroda kaže: u zelenom vrtu, simbolu nade, gde zajedno sa drugim biljkama rastu džinovska kamenika, nana, naliv trava, ali i zelena ruža – botanička retkost, potražila sam harmoniju. U plavom vrtu, okružena himalajskim vilinim okom, lavandom, žalfijom, plavobradim, pokušavam da dođem do svojih čula i sagledam jasnu sliku o životu. U ovom vrtu boje duha, romantike, šarma našla sam mir, a moj unutrašnji glas odveo me dalje u beli najsjajniji deo, koji odiše svečanošću. Razmišljam o čistoti i plemenitosti posmatrajući prelepe ruže „pahuljice“, cvetove ljiljana i krina, perčin, ružu „ledeborg“…
U žutom vrtu života, topline sunca i nove snage, napunila sam baterije i puna pozitivne nade stigla u Sigmundov vrt i vrt začinskog i lekovitog bilja da udahnem život punim plućima. Mirisi cveća, lekovitog bilja, rascvetalog voća širili su se svuda okolo. U božanstvenom ružičnjaku, pravom Edenskom raju, blagi povetarac je nosio mirise 3.000 pupoljaka najrazličitijih ruža. Zadivljeno sam zurila u nestvarnu lepotu i spontano mi se ote: Život je lep! Otpila sam gutljaj hladne vode sa fontane mladosti da se okrepim! Možda je baš to tajna porodice Herberštajn koja tako dugo živi u dvorcu…
Info
– Herberštajn se nalazi na 52 kilometra od Graca, u istočnoj Štajerskoj, u opštini Štubenberg, 10-15 kilometara od autoputa Beč – Grac, kod Hartberga ili sela Zeber (Seeber).
– Herberštajn je jedna od najmoćnijih aristokratskih porodica Štajerske, među njima je bilo dosta vojskovođa, diplomata, ali i putopisaca. Herberštajnovi su imali posede u Istri, ali su ih prepustili Habsburgovcima pošto je Ferdinand I odobrio zamenu za Štajersku. Jedno vreme posedovali su 1/5 Štajerske.
– Zoološki vrt Herberštajn je u vlasništvu pokrajine Štajerska.
– Herberštajn je bio filmska lokacija za snimanje poznatog filma „Biblijski kod“, u režiji Kristofa Šreva, koji je emitovan i na našim malim ekranima.

Dvorac Egenberg (Schloss Eggenberg)
Najveličanstveniji barokni kompleks u Štajerskoj, rezidencija jedne od najmoćnijih austrijskih familija – Egenberg.
Poznat po palati sa astronomskim simbolima: četiri kule predstavljaju godišnja doba, 12 kapija mesece, a 365 prozora dane u godini. Znan je i po dobro očuvanim dvorskim salonima, slikovitim vrtovima i umetničkim radovima iz najstarijeg austrijskog muzeja, Joaneum (Universalmuseum Joanneum), koji se nalazi u neposrednoj blizini Graca. Prava je atrakcija za sve posetioce!
Koristeći načela hijerarhijske organizacije, matematike, logike, astronomije, astrologije i alhemije dvorac ima kvadratni nacrt sa središtem u obliku gotičkog tornja, sa tornjevima na sva četiri ugla koji predstavljaju četiri godišnja doba usmerena prema četiri strane sveta. Spoljašnjost palate je u pastelnim bojama, od šampanj boje, preko boje ćilibara, do čokoladne nijanse.
Unutrašnjost palate ljubomorno čuva 24 salona sa istorijskim enterijerom i originalnim karakteristikama iz 17. i 18. veka. Oslikani, čipkani beli svodovi od gipsa, rustični kamini sa ili bez motiva, saloni u stilu baroka i rokokoa sa raskošnim bordocrvenim ili braon stolicama, sa zlaćanim tapetama na zidovima, prefinjeni kristalni lusteri sa svećama koje čine jedino osvetljenje u zamku. Nema ovde ni grejanja, ni električne energije, sve je autentično. Čak 365 spoljašnjih prozora broji dane u godini, 52 prozora na 24 prostorije predstavljaju broj nedelja u godini i sati u danu, a svaki sprat ima po 31 sobu, što čini broj dana u mesecu. Drugi sprat sa terasom ima dodatnih osam prozora, ukupno 60, što simboliše broj sekundi u minuti i minuta u satu.
Severnu stranu dvorca čini planetarni vrt, lapidarijum od starorimskog kamenja i ulaz u Novi arheološki muzej. U dvorcu se nalazi i numizmatički muzej, kao i Stara galerija sa impresivnom kolekcijom umetničkih dela. Dašak Italije daje kopija čudotvorne slike Bogorodice Spasiteljke, vizantijske ikone iz kapele Borgeze u čuvenoj crkvi Velike Marije (Maria Maggore) u Rimu. Omaž Dalekom istoku su tri indijska kabineta – sale.
Posebno putovanje u Kinu vodi preko salona sa stepenastim tribinama, antikvitetima od porcelana, uramljenim minijaturama od kineske svile, iluzijama i optičkim varkama, zidnih ukrasa od plavičaste svile… Ovde se nalazi i pravo japansko blago – šarena panorama grada Osake, redak i dragocen komad, dar Japana. Jedan deo palate ukrašen je šaljivo, sa aluzijama i slikama iz svakodnevnog života plemića: sa zabava, iz lova, kartanja, dokolice.
Romantični vrtovi iz 19. veka uređeni u engleskom stilu pravo su savršenstvo. Besprekorno održavani, da se prosto čovek upita kako im uspeva? Dekorativni, slikoviti, živopisni, u skladu sa principima pejzažne arhitekture… Oduzimaju dah.
Info
– Zbog svoje kulturne i istorijske važnosti dvorac Egenberg se od 2010. godine nalazi na listi UNESCO-a.
– Hans Egenberg je u 17. veku uredio dvorac po načelima prosvetiteljstva, kako bi održavao filozofiju racionalno uređenog sveta.
– Baltazar Egenberg je u srednjem veku posedovao licencu za kovanje novca, a danas je njegova soba numizmatički muzej.

Grac – glavni grad Štajerske
Šarmantni Grac, drugi grad po veličini u Austriji, ima oko 270.000 stanovnika. Smešten je između doline reke Mure i Alpa, gde se dalje širi u „zelenu“ štajersku ravnicu. Multikulturalnost, kreativan duh, poštovanje ideja, različitost i inventivnost prisutni su na svakom koraku. Kontrasti, kao što su futuristička arhitektura kraj srednjovekovnih zgrada, sokaka i trgova i ekskluzivni butici pored šarenih seoskih pijaca čine Grac još privlačnijim.
Gotika, barok i renesansa, očuvanje tradicije i identiteta, avangardna arhitektura, novi trendovi, inovacije, sve se to može videti u ovom gradu. U harmoničnoj igri starog i novog, ovde su prošlost i budućnost pomireni u sadašnjosti. Panorama Graca, sa zamkom Gracer (Grazer Schlossberg), na vrhu brda, u centru na kome se nalazi i sat-kula Uhtrum (Uhtrum), simbol Graca, je očaravajuća.
Crveni krovovi kuća u kontrastu sa zelenim površinama parkova, lepe, čiste, prostrane ulice, katoličke crkve u autentičnom zapadnoevropskom stilu gradnje, netaknuti kvartovi iz 19. veka, interesantne arhitekture, koja pomalo podseća na Novi Sad i Budimpeštu. Dobro održavane, dopadljive fasade Grac čine gracioznim, a neke od njih su remek-delo italijanske renesanse, kao na primer Lueg kuća (Luegghaus) i zgrada pokrajinskog parlamenta Landescojghaus (Landeszeughaus), na koju se nadovezuje Muzej oružja, smešten na pet spratova, sa jednom od najboljih kolekcija na svetu.
Grac je poznat po lepom starom centru grada (nalazi se na listi kulturne baštine UNESCO-a), koji je uređen sa puno stila i ljubavi i jedan je od najočuvanijih u srednjoj Evropi. Osim Gradske kuće (Rathaus), glavnim gradskim trgom dominira fontana sa spomenikom nadvojvodi Ivanu, štajerskom princu. Okružen je sa četiri žene koje simbolizuju četiri reke: Muru, Dravu, Ens i San. Nedaleko odatle nalazi se glavni trg u obliku trapeza, Hauptplac (Hauptplatz), odakle polaze sve šoping ulice, tramvaji, tu se nalaze i brojni kafići, restorani, radnje i atrakcije. Posebnu pažnju privlači Oslikana kuća (Gemaltes Haus), u centralnoj ulici Herengase (Herrengasse), na čijoj fasadi je slikar Johan Majer oslikao freske sa motivima grčke i rimske mitologije. U Mauzoleju Ferdinanda II sahranjeni su Ferdinand II i njegova žena. Nalazi se odmah pored velelepne katedrale.
Godine 2003. Grac je bio Kulturna prestonica Evrope. Šarenolika i uzbudljiva kulturna scena nudi događaje za svačiji ukus – od klasične do savremene umetnosti. Posebna draž je što su mnogi kulturni sadržaji besplatni. Svoj specijalan doprinos kulturnoj sceni daju Opera i senzacionalni Kunsthaus (Kuća umetnosti) ili „Dobrodušni vanzemaljac“, kako je mnogi zovu, novi kulturni centar-muzej, u kome su izloženi različiti eksponati. Ovo je jedna od prvih građevina od livenog gvožđa na kontinentu.
Neobičan simbol grada je i maštoviti Murinsel, plutajuće veštačko ostrvo na Muri u obliku haj-tek otvorene školjke, mesto susretanja svih generacija, sa kafeom, amfiteatrom, igralištem za najmlađe… Jedan od najuređenijih gradova u Evropi nudi sadržaje za svačiji ukus, a građani Graca su srdačni, otvoreni, tolerantni, ljubazni, u harmoniji sa prirodom, puni poštovanja prema drugim narodima i kulturama.
Grac je poznat i kao grad studenata. Ima oko 50.000 akademaca, od čega 80 posto stranaca (iz različitih krajeva sveta). Naš Nikola Tesla, Ivo Andrić (u Gracu je odbranio doktorsku disertaciju), Johan Kepler, kao i nekoliko dobitnika Nobelove nagrade studiralo je ili radilo, odnosno istraživalo na jednom od fakulteta Univerziteta u Gracu.
Grac je bogat crkvama. Najjači utisak ostavlja grandiozna, rimokatolička crkva u neogotičkom stilu, Crkva Isusovog srca (Herz Jesu Kirche), u gradskoj oblasti Sveti Leonard, visoka neverovatnih 110 metara. Ubraja se u najznačajnije građevine u Štajerskoj. Poseduje treći najveći toranj u Austriji, posle bečkog tornja u Štefansdomu i katedrale Svete Marije u Lincu.

Regija termi
Polazeći od najzdravijeg kutka Austrije, banje Radkerzburg (Bad Radkersburg) na samo nekoliko kilometara od slovenačke granice (kod Murske Sobote) prema severoistoku Štajerske sledi najstarija banja Glajhenberg (Bad Gleichenberg), lečilišni raj, banja Lojpersdorf (Bad Loipersdorf), još jedan centar velnesa i zdravlja, banja Valtersdorf (Bad Waltersdorf) i slavna banja Blumau (Bad Blumau) sa atraktivnim cvetnim mestom (blumau) u blizini. Dizajnirao ju je čuveni austrijski arhitekta
čudni oblici, zlatne kupole koje blistaju na suncu čine da arhitektura banje više podseća na Diznilend, Gaudija ili tursku arhitekturu i ne sliči preciznim, urednim, pravim linijama i nežnim pastelnim bojama fasada karakterističnim za Austriju. Odlično mesto da se okrepi duh i telo ili barem popije šoljica tople kafe.

Kuhinja
Bogatstvo različitosti zastupljeno je i u ishrani: uz kulinarske specijalitete Štajerske – od makrobiotičkih, vegetarijanskih jela, do mešavine italijanske i austrijske kuhinje, uz dašak nekadašnje Austrougarske monarhije (u Štajerskoj sam čak imala priliku da vidim kako peku vola na ražnju). Preporučujem da probate: dimljenu pastrmku u društvu sočiva sa đumbirom, svinjske filete (punjene vrgnjima i lisičarkama pa zapečene), „vulkansku šunku“, slane knedle (austrijske su nešto veće od čeških) i prave se sa dodatkom spanaća ili slanine (speckknodel), supu od kobasica, supu od domaćih rezanaca (fritati) ili supu od bundeve sa uljem od bundeve, ragu od telećih iznutrica, teleću kolenicu u slano-slatkom sosu, štajerske puževe, lazanje, mafine od domaćeg pasulja (kaferbohne), cili kugle-punjene krofne, Šluc krofne, Mocart kugle i obavezno štrudlu od jabuka i svežeg sira (apfelstrudel). Posebnu draž ima piknik u prirodi. Duž tri vinske ture pravi se čuveni štajerski Savinjon beli (Sauvignon blanc), burgundunac beli, muskat, plavi Cvajgelt (Zweigelt), a zaštićena marka regije je roze vino Šilher (Schilcher). Kao praktičan suvenir može se poneti i flaša ulja od bundevinog semena (kemol), po kome je Štajerska poznata.

Još novih saveta pročitajte ovde.

Podelite ovaj članak...
15Shares

Author: Rada Sević

Podelite ovaj članak...

Pošaljite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *