Sve tajne Big Ben-a
Nemoguće je posetiti, pa čak ni pomisliti na London, a ne zamisliti 100m visok toranj i sat na njemu, koji je deo panorame grada već vekovima. Mnogo pre nego što je ultra moderni oblakoder Šard nikao iznad reke Temze, postojao je samo čuveni Big Ben. A pre toga, tu je bila Vestminsterska palata, ali je ova znamenita rezidencija iz 1600-ih godina većim delom uništena u požaru 1834. godine. Nakon toga, grad je raspisao konkurs za dizajn novog doma zgrade Parlamenta koja će se izgraditi na mestu nekadašnje palate. Predlog Ser Čarlsa Berija, od gotovo stotinu predloga, je konačno izabran. Srećom, Beri je odlično poznavao ovaj kraj Londona jer je i odrastao u neposrednoj blizini mesta gde se danas nalazi Big Ben. Bilo je potrebno 34 godine kako bi se završila izgradnja tornja i sata koji je prvi put zazvonio 1859. godine. Zanimljivo je da je uprkos pukotini na zvonu, Big Ben nastavio da zvoni svaki sat, bez pauze (osim devet meseci tokom 1976. godine i sedam nedelja tokom 2007. godine, kada se nije oglašavao zbog radova na održavanju) tokom vladavine šest britanskih monarha. Mogao se čuti i za vreme bombardovanja tokom Drugog svetskog rata.
Ali postoje još neke zanimljivosti vezane za ovu čuvenu londonsku znamenitost…
Samo Britanci mogu da ga obiđu
Svako može da ga vidi spolja, ali obilasci unutrašnjosti su rezervisani isključivo za stanovnike Velike Britanije. Posete su besplatne ali svaki posetilac mora biti pod pokroviteljstvom nekog člana Parlamenta ili Doma lordova. Zanimljivo je da će naredne godine Big Ben biti zatvoren zbog projekta obnove koji će trajati nekoliko godina, a obilasci bi trebalo da se nastave 2020. godine.
Njegovo ime nije zapravo Big Ben
Zvanični naziv ovog objekta je Elizabetin toranj (Elizabeth Tower), a ime Big Ben se odnosi samo na 16 tona teško zvono koje se nalazi u unutrašnjosti. Zvono je dobilo ime po Seru Bendžaminu Holu, prvom gradskom komesaru za javne radove. Hol je nadgledao postavljanje zvona i njegovo ime je čak upisano na površini.
Može se naviti penijem
Mehanizam za merenje vremena unutar tornja je takav da spoljašnji faktori, poput vetra i kiše, ne mogu uticati na tačnost sata. Zapravo, nakon više od 150 godina, sve što je potrebno je jedan engleski peni kako bi se podesila brzina unutrašnjeg klatna.
Jato čvoraka promenilo vreme
Samo jedan put u istoriji je vreme na satu bilo pogrešno. To se dogodilo 1949. godine, kada je jato čvoraka sletelo na minutnu kazaljku usporivši je tako za četiri i po minuta.
Big Ben je pravo umetničko delo
Svaki od četiri sata je napravljen od preko 312 komada stakla od opala, što je 1.248 individualnih delića izuzetno krhkog stakla.
Parlament zaseda kada vrh svetli
Kao kruna tornja je masivni fenjer, a kraljica Viktorija je insistirala na njegovom postavljanju, navodno kako bi mogla da posmatra da li rade vladini zvaničnici jer on svetli svaki put kada Parlament zaseda.

Skorašnji komentari