Evropa – U gostima kod komšija: Predlog putovanja za Rumuniju – Travel Magazine

U gostima kod komšija: Predlog putovanja za Rumuniju

U gostima kod komšija: Predlog putovanja za Rumuniju

Ako ste nekada i razmišljali o poseti Rumuniji, verovatno ste se dvoumili između jednodnevnog šoping izleta u Temišvar ili zabavne ture do čuvenog Drakulinog zamka u Transilvaniji. Skoro je neverovatno da toliko malo poznajemo ovu prelepu susednu zemlju i da zbog predrasuda o njenoj nerazvijenosti, koje potiču iz davno prošlog vremena diktatorskog režima Čaušeskua, mi i dalje potcenjujemo njene brojne lepote.

Rumunija se sastoji od regija koje su se tokom njene kompleksne istorije razvijale odvojeno, pod različitim uticajima, pa su kultura i tradicija zemlje raskošne i šarenolike, a mi vam predstavljamo samo deo njene bogate turističke ponude.

Bukurešt
Prestonica Rumunije, Bukurešt, je prelep grad sa jasnim francuskim arhitektonskim uticajima, zbog čega nosi nadimak „Mali Pariz“. Odlikuju ga široki bulevari, a ima i svoju trijumfalnu kapiju, Arcul de Triumf, izgrađenu po ugledu na onu u Parizu. Palata parlamenta je najveće zdanje u Evropi i drugo najveće na svetu (posle zgrade Pentagona). Izgrađena je u vreme Čaušeskua, a danas je u funkciji samo 30% njenog prostora. Ne možete da je propustite pošto zbog svoje grandioznosti dominira gradskim pejzažom. Calea Victoriei je avenija u centralnom delu grada i odlikuju je spomenici i zgrade sa prelepim fasadama u francuskom stilu. Nakon pada Nikole Čaušeskua, stara gradska četvrt se polako doteruje i restaurira, ali na tom planu ima još puno posla. Jedna od najlepših gradskih crkava je manastir Stavropoleos, izgrađen u 18. veku u stilu rumunske renesanse, koji kombinuje rumunske i vizantijske elemente. Prestonica je bogata parkovima, a jedan od posećenijih su Cișmigiu bašte, koje potiču još iz 19. veka. Jedna od najlepših knjižara na svetu je Cărturești Carusel, koja se nalazi u starom delu grada u upečatljivom zdanju s početka 20. veka i u ponudi ima više od 10.000 knjiga.

Karpatske planine
Ljubitelji prirode neće zažaliti ako se odluče da posete Karpate, poznate još i kao „Transilvanijske Alpe“. Turizam ovde još uvek nije potpuno razvijen, ali priroda je netaknuta i potencijal je veliki. Među zimskim rizortima izdvaja se Paltiniš, koji se nalazi na visini od 1.440m i predstavlja najviše skijalište u zemlji. Trenutno ima 4 hotela, 6 koliba i 17 vila i zbog izuzetnog okruženja, Paltinaš je popularan tokom cele godine. Jedna od glavnih atrakcija Karpata su mrki medvedi, i postoje velike šanse da se tokom svoje posete ovoj regiji sretnete sa njima. Vodiči ističu da medvedi nisu opasni i da ih ljudi ne zanimaju preterano, pa slobodno možete da im se približite i napravite nekoliko fotografija. Rumunija je inače i dom najvećeg sisara u Evropi – evropskog bizona.

Delta Dunava
Dok ribari u čamcima pregledaju svoje mreže, kormorani ih mirno posmatraju dok plutaju po površini vode, a u blizini, na obali, promiču jeleni. Ovde se nalazi i jezero Uzlina, dom polovini evropske populacije ružičastih pelikana. Ovi su karakteristični prizori iz delte Dunava, druge najveće rečne delte u Evropi (posle dele Volge), koju čine brojne rečice, bare,močvare, jezera, lagune, zalivi i mrtvaje. Na području delte, na preko 4.000km2, živi 330 različitih vrta ptica, preko 40 vrsta ribe i mnoge druge životinjske i biljne vrste. Zbog svoje specifičnosti i važnosti, delta Dunava se od 1991. godine nalazi na Listi svetske baštine UNESCO-a.

Rumunija se može pohvaliti i mnogim drugim nezaobilaznim atrakcijama. Pored brojnih zamkova, od kojih su najpoznatiji Drakulin zamak (zamak Bran u okolini Brašova) i zamak Korvin (ili Hunjadi), koji spada u najveće zamkove Evope, vredi posetiti i srednjovekovni manastir Voroneț, koji se nalazi u istoimenom selu u okrugu Sučava, i zadužbina je Stefana III od Moldavije iz 1488. godine. Manastir je poznat kao Sikstinska kapela istoka, a freske na njegovim zidovima sadrže specifičnu nijansu plave, poznatu kao Voroneț plava. Jedna od poznatijih atrakcija su i crkve brvnare u Maramurešu, regiji u severnoj Transilvaniji koja cela predstavlja muzej na otvorenom, sa očuvanim tradicionalnim načinom života i starim zanatima. Crkve su uglavnom građene u periodu između 17. i 19. veka od drveta, odlikuje ih specifičan spoj istočne i zapadne arhitekture, a ima ih stotinak (pravoslavnih i grko-katoličkih). Osam crkava iz ove regije nalazi se na Listi svetske baštine UNESCO-a.

Verovali ili ne, u Rumuniji se nalazi i najbolji vozni put na svetu, a ovu titulu mu je dodelio niko drugi do čuveni Džeremi Klarkson. Radi se o putu Transfagarašan (DN7C), dugom 90km, koji povezuje Transilvaniju i Vlašku. Prelazi preko najviših vrhova južnih Karpata i odlikuju ga oštre krivine i nagli uspon, pa se zaista smatra jednim od najlepših i najzanimljivijih puteva na svetu, i velikom turističkom atrakcijom. U vreme kada je sagrađen (1974. godine), međutim, nije zamišljen kao mamac za turiste, već kao deo brze rute za beg Čaušeskua i njegovih saradnika u slučaju sovjetske invazije na zemlju. Ruta počinje kod sela Baskov, a završava u blizini grada Sibinja, jednog od kulturnih središta Rumunije, koji obavezno morate posetiti. U njemu su se tokom vekova mešali uticaji Nemaca, Rumuna i Mađara, pa ga odlikuje specifična multikultiralna atmosfera. Odavde je i čuveni kum Marka Kraljevića, mađarski plemić Janoš Hunjadi, u našoj narodnoj tradiciji poznat kao Sibinjanin Janko. Danas grad predstavlja kulturni centar nemačke nacionalne manjine i poznat je po veoma lepo očuvanom starom gradskom jezgru.

Ovo je samo mali deo kulturno-istorijskih i prirodnih bogatstava Rumunije, kojim smo, nadamo se, uspeli da vam zagolicamo radoznalost i da vas navedemo da o ovoj nama bliskoj zemlji počnete da razmišljate kao o materijalu za jednu ozbiljnu putnu avanturu. Rumunija to svakako zaslužuje.

Podelite ovaj članak...
0Shares
Podelite ovaj članak...

Pošaljite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *