Evropa – 5 zanimljivosti o Rimu koje možda niste znali – Travel Magazine

5 zanimljivosti o Rimu koje možda niste znali

5 zanimljivosti o Rimu koje možda niste znali

Rim je turistima jedna od omiljenih prolećnih destinacija, a njegovo bogato kulturno i istorijsko nasleđe dovoljan su razlog da za posetu italijanskoj prestonici odvojite bar jedan produženi vikend.

Specifična atmosfera, gastronomija i kultura življenja bili su inspiracija i za mnoge kultne filmove, kakav je Praznik u Rimu sa Odri Hepbern i Gregori Pekom u glavnim ulogama, pa ako ste nekada gledali pomenuti klasik, sigurno ste poželeli da posetite ovaj romantični grad. A kako bismo vam još malo zagolicali maštu i naveli vas da počnete da razmišljate o Rimu, evo i nekoliko zanimljivosti o njemu koje možda niste znali.

Rim ne leži na sedam brda
Čuvenih sedam brda na kojima je po legendi Romul sagradio Rim zaista postoje i nalaze se na istočnoj obali Tibra. Njihova imena su Palatin, Aventin, Kapitol, Kvirinal, Viminal, Eskvilin i Celij i oni danas čine srce grada. Ali današnji Rim je grad koji se prostire na velikoj površini i na još mnogim brdima i brdašcima. Među njima su najpoznatija Janikulum (Gianicolo) jugozapadno od centra, Monte Mario severno od Vatikana i Pincian (Pincio) na sveru.

Španske stepenice nisu stvarno španske
Čuvena gradska atrakcija, Španske stepenice, nisu stvarno španske, i ako bi trebalo da im se dodeli drugi epitet, najbliže istini bi bilo da se zovu Francuske, budući da je njihovu izgradnju finansirao francuski diplomata Etienne Gueffier. Takođe bi mogle biti i Italijanske, budući da su delo dvojice italijanskih arhitekata (Francesco de Sanctis i Alessandro Specchi). Ova atrakcija dobila je svoje čuveno ime samo zahvaljujući činjenici da je tokom njene izgradnje španska ambasada bila locirana u podnožju stepeništa.

Fontana Trevi je veoma dobar izvor prihoda
Svakog dana u fontanu Trevi ubaci se oko od 3.000 eura. Glavni „donatori“ su turisti, koji veruju da će se, ukoliko ubace novčić u fontanu preko svog levog ramena, ponovo vratiti u grad. Iako je ilegalno uzimati novac iz fontane, poznat je slučaj izvesnog Roberta Cercelletta-e, koji je 2002. godine uhapšen nakon što je tokom 34 godine lovio novčiće uz pomoć mreže za hvatanje riba. Danas se novčići skupljaju svake večeri, i zatim se doniraju u humanitarne svrhe.

Koloseum se nekada nije tako zvao
Kada je ovo monumentalno zdanje izgrađeno, između 72. i 80. godine hrišćanske ere, nije bilo nazvano Koloseum, već je bilo poznato kao “Amphitheatrium Flavium”, budući da su ga izgradili imperatori iz porodice Flavijevaca ( Vespazijan je započeo, a Tit je završio gradnju). Naziv Koloseum počeo je da se koristi oko 1.000. godine, ali čak ni tada se nije direktno odnosio na sam amfiteatar, već na džinovsku statuu – kolosa, nekog od imperatora (verovatno Nerona), koja je stajala ispred, ali je u međuvremenu uništena.

Rim je želeo da bude domaćin „Izgubljenoj Olimpijadi“
Olimpijske igre se 1944. godine nisu održale iz veoma dobrog razloga. U toku je bio rat. Odluka gde bi Olimpijada trebalo da se održi doneta je u junu 1939. godine i Rim je zamalo izgubio ovu priliku, a čast je umesto italijanskoj prestonici pripala Londonu. Dva meseca kasnije Nemačka je izvršila invaziju na Poljsku i počeo je Drugi svetski rat. Nakon što je Hitler 1936. godine iskoristio priliku za predstavljanje nacizma na Igrama u Berlinu, Musolini je sanjao o tome da i on bude domaćin takvom događaju. U tu svrhu je između 1928. i 1939. izgrađen sportski kompleks Foro Mussolini, koji i dalje stoji na zapadnoj obali Tibra. Danas je poznat kao Foro Italico i njegov deo je moderni Stadio Olimpico. Inače, prve Olimpijske igre nakon rata održane su upravo u Londonu 1948.godine, dok je Rim na ovu čast morao da sačeka do 1960. godine.

Podelite ovaj članak...
0Shares
Podelite ovaj članak...

1 komentar

Pošaljite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *