Evropa – Lastovo - rajsko utočište na Jadranskom moru – Travel Magazine

Lastovo – rajsko utočište na Jadranskom moru

Lastovo – rajsko utočište na Jadranskom moru

„A od Ralje, nema dalje…“ Ovom starom narodnom, jedan moj drug je duhovito prokomentarisao našu nameru da odmor provedemo na Lastovu. Zaista, od Lastova, nema dalje.

Najudaljenije stalno naseljeno ostrvo u nama bliskom delu Jadranskog mora. Posle Lastova, na još nekoliko sati vožnje brodom je hrid Palagruža gde ljudsku vrstu tamo stoički predstavlja samo dežurni svetioničar. Posle Palagruže, debelo more i negde tamo daleko, Italija.

Pogled sa kaštela, grad Lastovo Foto: Stanko Teslić

Od Splita do Lastova postoji redovna trajektna veza i vožnja traje pet i po sati, sa presedanjem u Vela Luci (Korčula). To važi za one koji put Lastova krenu kao mi, automobilom. Za one bez automobila, saobraća i katamaranska linija, koja znatno brže stiže do Ubli, kako se inače zove maleno mesto na Lastovu u kojoj se nalazi trajektno pristanište.

Arhipelag Lastovnjaci Foto Stanko Teslić

Lastovo je arhipelag, koji sačinjava 46 ostrva ili bolje rečeno, ostrvaca. Prizor kada se trajekt približi Lastovu je nezaboravan.  Lastovo je prekriveno neočekivano bujnom vegetacijom. Borove i hrastove šume, prošarane maslinjacima i vinogradima prirodno su ograđene grubom kamenitom obalom, koja, čini se, ne dozvoljava da se toliko zelene ne izlije u beskrajno plavo, da ga ne zamuti.

Grad Lastovo Foto: Stanko Teslić

Upravo zbog te grube kamene obale, na Lastovu gotovo da i  nema klasičnih plaža. Oni koji su se „navukli“ na ležaljku, suncobran i hladni frape, opasno će ugroziti sopstvenu egzistenciju dolaskom na Lastovo. Ovo je mesto za one koji traže nestvarno čisto i prozirno more ispred sebe, borove iglice ispod sebe i kojima iz nekih čudnih razloga nikada ne dosadi jednolična muzika VIS „Zrikavci“, koji od zore do mraka svira uvek istu pesmu.

Toranj katedrale u Lastovu Foto: Stanko Teslić

Za one kojima je čulo mirisa neobjašnjivo povezano sa čulom sećanja, pa pune i prazne pluća i mozak istovremeno, mešavinom mirisa nostalgije, Mediterana i onog Arsenovog „…još prepun nade, što da radim…“

Uvala Kručica Foto: Stanko Teslić

Lastovo je za one parove kojima ne pada teško da se pola sata spuštaju kroz jedva prokrčene staze, do neke, skrivene uvale, na kojoj će biti sami, svoji i ničiji. Tu će se pronaći i oni večiti dečaci koji će izgrebati noge ne bi li posle duge borbe sa oštriim kamenom koji već eonima kao Kerber brani prilaz, našli pred pećinom i hrabro skočili u vodu prirodnog bazena koji pećinu povezuje sa morem.

Brojne atraktivne destinacije upoznajte ovde.

Skrivena vojna luka sa svetionika Foto: Stanko Teslić

Kako, dole, tako gore. Nebo iznad Lastova je i zvanično, jedno od najzvezdanijih u Evropi. Udaljenost od kopna, kao i nezagađen vazduh, prave magiju! Sačekajte da se sasvim smrkne, lezite na zemlju (rekli smo, ležaljki nema!) uhvatite nekog dragog za ruku i upijajte svaku kap Mlečnog Puta koji vam se otkriva verovatno prvi put u svoj svojoj lepoti. Jednostavno je nemoguće da se pred tim prizorom ne upitate, gde su sve te zvezde bile do sada i da li je ono nebo kod kuće, isto ovo koje pred vama prosipa sve svoje bisere.

Pogled na plažu Saplun iz šume Foto: Stanko Teslić

Shvatili ste, Lastovo je prepuno izazova, tajni, lepote neiskvarene ljudskim delanjem, kao iz Zemlje Avantura, za neku savremenu devojčicu Vendi i nekog, još uvek relativno lakog za pronaći, Petra Pana.

Plaža Saplun Foto: Stanko Teslić

Glavno ostrvo, Lastovo, je nepunih desetak kilometara dugačko i nekih šest široko. Ukupan broj stanovnika je prema popisu iz 2011, svega 792. Broj stanovnika ima stalnu tendenciju opadanja, većina emigrira u prekookeanske zemlje ili odlazi da potraži „više kruva“ na kopno, u Split ili Zagreb. Turizam je još uvek u povoju. Tom, zakasnelom pubertetu, pored udaljenosti od kopna kumovao je i geostrateški položaj arhipelaga koji je od završetka Drugog svetskog rata, bio baza Jugoslovenske ratne mornarice.

Kneževa palata Foto: Stanko Teslić

Na ostrvu je bilo tri puta više vojnika nego stanovnika. Kao takvo, Lastovo je bilo zabranjeno za strance, sve do 1988. Retki domaći turisti, uglavnom su bili prijatelji ili rodbina lokalnog stanovništva, kao i post hipi omladina koja je iz velikih jugoslovenskih gradova ranih osamdesetih bežala u kampove Lastova i u šatorima i slobodnoj ljubavi uživala i nadala se Eri Vodolije.

Fumar Foto: Stanko Teslić

Danas, kao svedok vremena kada je Lastovo bilo u prvom redu odbrane od moguće invazije NATO pakta svedoče zapušteni kilometri podzemnih hodnika, brojnih bunkera i skrovišta za podmornice, koji kao islužena kurtizana, drsko i besramno, nude svoju nutrinu znatiželjnim turistima.

Brojne atraktivne destinacije upoznajte ovde.

Lastovo Foto: Stanko Teslić

Lastovo vidi svoju svetliju budućnost u nautičkom turizmu. Brojne sigurne luke, povoljna ruža vetrova, kao i već prilično razvijena infrastruktura, brojnim jedrilicama i jahtama koje su ovde stigle preko sedam mora, pruža mogućnost kako za atraktivnu plovidbu, tako i za kvalitetan i siguran odmor. Nekoliko restorana i konoba koji rade blizu nautičkih marina, u vodičima jedriličara zaokruženi su crvenom kao obavezni za posetu u ovom delu Jadrana.

Ostrvo Mladina, Saplun

Vožnja kolima od Ubli, mesta gde smo se iskrcali, do grada Lastova traje petnaestak minuta. Kada iza poslednje krivine ugledate Lastovo, pomislite da ste negde u Toskani. Obasjan poslepodnevnim suncem, niz kuća, mahom renesansne arhitekture, otkriva se pred vama naslonjen na prirodni amfiteatar koji čine padine okolnih brda i završavaju u plodnoj dolini, u kojoj se talasaju vinogradi. Iz tih vinograda, Lastovčani već vekovima izmuzavaju  mleko, poznato kao rukatac. To je vino, belo, poprilično jako, mirisno i pomalo oporo, koje u sebi objedinjuje bogatstvo vegetacije i ostrvskog mentaliteta.

Saplun Foto: Stanko Teslić

Šetnja tesnim i kamenitim ulicama Lastova, biva nagrađena sakupljanjem kapara, koji žbunoliko vire između pukotina u zidovima kuća i prosto vas mame da iskoristite ovu jedinstvenu priliku i napunite bar teglicu ovim, inače skupim delikatesom. Dok smo još u šetnji gradom Lastovom, pažnju će vam svakako privući dimnjaci čudnog oblika koji podsećaju na minarete, što je prilično čudno, budući da nema podataka da je ostrvo ikada bilo pod uticajem islama.

Svetionik Struga Foto: Stanko Teslić

Svaki dimnjak, ili kako Lastovčani kažu, fumar, je jedinstven i ne postoje dva ista. Kao i otisak prsta, fumar je bio svojevrstan pečat domaćinstva. Što je više dekorisan, to je kuća bila bogatija. Grad je inače gotovo jedinstven primer na hrvatskim ostrvima kao „glavni“ grad koji se nalazi u unutrašnjosti, a ne pri obali. Razlozi za to su verovatno pristup obradivoj zemlji koje ima u neposrednoj blizini grada, kao i vekovima prisutan strah od pirata.

Brojne atraktivne destinacije upoznajte ovde.

Plaža Mihajlo u suton Foto: Stanko Teslić

Da dođete na Lastovo, a da ne posetite Saplun, bilo bi velika greška. Saplun je plaža na ostrvu Mladine, deo arhipelaga Lastovnjaci, do koga se dolazi za oko 45 minuta vožnje barkom. Potpuno je obraslo gustom borovom šumom sa stablima koja se takmiče – koje će biti više, vitkije. Saplun je jedina peščana plaža na Lastovu. Pesak se doduše nalazi u moru jer ga je more vremenom uzelo pod svoje i prekrilo, a kupači se moraju zadovoljiti leškarenjem na kamenim oblucima. Malo je poznato da je ostrvo u privatnom vlasništvu, ali svaku asocijaciju na tajkune i čuvare koji brane pristup ostrvu, sačuvajte za neka druga, manje demokratska privatna ostrva. Vlasnik Mladine je Ante, ali ga svi još od iskrcavanja na mesec zovu Hjuston. Hjustonov deda je još pre stotinak godina došao u posed ostrva nekom preraspodelom. Tadašnja vlast je, ne znajući kako da namiri potražioca, dodelila ostrvo koje niko nije hteo, upravo Antinom dedi. Danas kada pitate Hjustona ima li nameru da ograniči iskrcavanje na ostrvo, samo mahne rukom i kaže: “ A ća ću im branit, nek dolaze, samo da ne ćine piz…arije.“

Sa vrha pećine na Saplunu Foto: Stanko Teslić

Na Mladini se nalazi i pećina ispred koje je more podzemnim putem napravilo malo jezero. Do nje se može doći upornim hodanjem kamenitom obalom, tokom koje će brojni galebovi iskazati svoje glasno negodovanje, plašeći se za svoja gnezda koja se nalaze blizu pećine.

Barokno ribarsko naselje Lučica u suton Foto: Stanko Teslić

Arhipelag Lastovo je zbog svoje mistične lepote, gustih šuma, plodnih polja, kopnenih i podvodnih pećina, kao i brojnih retkih morskih i kopnenih vrsta biljaka, hrvatski sabor 2006. proglasio parkom prirode. Ta odluka će doprineti ekološkom očuvanju, a ohrabruje se i korišćenje vozila na prirodni pogon kao što su kajaci i bicikli. Kajacima možete do uvala i plaža do kojih se kopnom ne može ni terencima. Na ostrvu postoje brojne biciklističke i pešačke staze, dobro markirane i prilagođene svim kondicionim nivoima.

Detalj sa katedrale Lastovo Foto: Stanko Teslić

Još jedna zanimljivost. I pored obilja kamena, na Lastovu nema zmija otrovnica. Pre izvesnog vremena, kako bi se ograničio broj glodara koji su uništavali useve, doneta je odluka da se na ostrvu zapate otrovnice. Doneli su dva legla, ali se nisu održala. Legenda kaže da se kraljica Ilira Teuta u strahu od rimskih legija sklonila na najjače ilirsko uporište, Lastovo. Njen kult zmije, bio je ugrožen. Prilikom boravka na Lastovu, sve svoje magične moći koje su zmije u sebi krile kao i plodnost i zaštitu, prenele su ostrvu Lastovu. Zahvalnost zmija bila je tolika, kaže dalje legenda, da su svu snagu predale zemlji i ostale bez trunke otrova.

Brojne atraktivne destinacije upoznajte ovde.

Podelite ovaj članak...
152Shares

Author: Stanko Teslić

Podelite ovaj članak...

27 Komentara

  1. Bravo za tekst…toliko je približeno Lastovo da imam osećaj da sam ga obišla i udahnula sa Vama. Čestitam!

    Pošaljite odgovor
    • Mirjana, drago mi je da vam se tekst dopao. Hvala, pozdrav

      Pošaljite odgovor
      • Pa u ovom slučaju ne moramo ni da idemo kad smo već doživeli i udahnuli.

        Pošaljite odgovor
    • Rajski ostrvo. Neka takvo i ostane. Moj pokojni Otac je služio JNA na Lastovu 1967 godine. Jednoga dana ću ga i posetiti. Nadam se…

      Pošaljite odgovor
      • Dragi Marko, iskreno se nadam da ćete posetiti Lastovo.

        Pošaljite odgovor
  2. Svaka čast. Prosto sam poželela da odem i uverim se u sve što ste nam ovim tekstom dočarali.

    Pošaljite odgovor
  3. Divno ste opisali ovaj divni, rajski otok. Prenijeli ste ambijent u potpunosti. Samo ste izostavili spomenuti Lastovce, mjestane, i njihov specificni mentalitet i gostoprimljivost. Bili smo ovog ljeta, sa djecom, od kojih jedno beba, i krasno se proveli. Lastovo je otok za ljude koji se znaju zabaviti sami sa sobom ili sa onima sa kojima su dosli. Hvala vam za podsjecanje.

    Pošaljite odgovor
    • Sandra, dali ste suštinu.. Lastovo je za one kojima ne čine problem da budu okrenuti sebi i ljudima oko sebe i kojima nisu neophodne savremene „zanimacije“ u vidu zavisnosti od gužve, glasne muzike i gedžeta. Raduje me da vam se tekst dopao.

      Pošaljite odgovor
      • Predivno ostrvo, jedna od najlepsih uspomena iz vremena kad smo letovali u Hrvatskoj.

        Pošaljite odgovor
        • Mirjana, toplo preporučujem da osvežite lepa sećanja.

          Pošaljite odgovor
        • Poštovani, pre svega srdačan pozdrav i hvala na vrlo lepom i zanimljivom tekstu.
          A sad pitanje. Supruga i ja razmišljamo o odlasku sa dečakom od 3 godine. Kakve su preporuke tj uslovi za sitnu decu (prvenstvo mislim na lekara s obzirom na položaj ostrva) i da li je put suviše naporan pa da sačekamo još koju godinu a do tada obilazimo neka druga ostrva.
          Sve najbolje!

          Pošaljite odgovor
    • Ovo je nešto neverovatno,po mom ukusu,bsš bi volela da posetim ostrvo

      Pošaljite odgovor
  4. Davne 83/84 na Lastovu sam služio vojsku. Ovaj tekst me podseća na sve lepote ovog ostrva. Nadm se da ću ga posetiti, možda, još jednom u svom životu. Želja je velika ali ne znam koliko i realna.

    Pošaljite odgovor
    • Brane, drago mi je da vam je Lastovo ostalo u lepom sećanju, uprkos okolnostima. Kažu, gde ima volje, ima i načina! Iskreno se nadam da ćete ispuniti svoju želju.Vredi!!

      Pošaljite odgovor
    • Dragi Brane, i ja sam u isto vreme služio vojsku u uporištu. Od 2005. svake godine odlazim. Nema razloga da to ne učinite. Ostrvo je nešto najlepše. Mir, tišina i more. Pozdravljam

      Pošaljite odgovor
  5. Davne 81.,moj tadasnji decko a danasnj muz,vencali se na najlepsem ostrvu na svetu u opstini Lastovo!
    Prethodne godine smo ga i otkrili u nezaboravnom kampu “PRIJATELJI”.Volela bih da se javi neko ko zna nesto o tom kampu,da li postoji i sl.Hvala na tekstu i vracanju u lepu proslost!

    Pošaljite odgovor
    • Mirjana,
      divno mesto ste odabrali za venčanje.
      Hvala vama na komentaru. Drago mi je da vam se tekst dopao.

      Pošaljite odgovor
      • Pre cetrdesetak godina sam provela 7 dana na Lastovu. I sada pamtim miris ostrvskog bilja, borovine, pesmu zrikavaca. Iznajmila sam sobu u staroj, skromnoj kuci kod gazdarice koja je bolje govorila talijanski nego hrvatski. Nudila je dorucak i kasni rucak. Secam se da je za rucak svaki dan bila sveza srdela spremljena na razne nacine. Imam utisak da toga vise nema, da su sada u ponudi samo luksuzni apartmani i skupi restorani. Steta….ono je bilo tako autenticno.

        Pošaljite odgovor
        • Snežana,
          Lastovo I dalje ima sve što ste naveli. Nije još uvek komercijalizovano.. Nećete se pokajati..

          Pošaljite odgovor
  6. Kakva je preporuka za otići do ovog ostrva.
    Ja sam iz Srbije.
    Bio sam na Hvaru pre 4 godine.
    Da li svojim automobilom ili na neki drugi način?
    Ima li hotela ili je sve apartmanski?
    Individualno ili agencija?
    Šta je preporuka?

    Pošaljite odgovor
    • Blagoje, javite se ako se možete uklopiti u termin i polazak iz Novog Sada. 🙂
      Moj muž i ja planiramo proleće od 15.4. fo 25.4.

      Pošaljite odgovor
  7. Divno mesto gde sam letovao 1981 godine,u hotelu Solitudo.Pamtim mnoštvo skrovitih mesta za male brodove(izdubljeno mini ostrvo),sjajan etno restoran kod Franca,vrhunsko domaće crveno vino(za nas Beograđane navikle na Banatski rizling prejako).
    U najkraćem kao u raju!Da li zbog mladosti ili lepote ne znam,kako god pamtiću Lastovo dok sam živ.

    Pošaljite odgovor
  8. da li neko ima neki kontak za smeštaj na Lastovu

    Pošaljite odgovor
    • Kako sam uzivala citajuci tekst.Tih 19-ak min.,dok sam citala tekst,bukvalno sam se „teleportovala“ na Lastovo.Imam utisak da sam zaboravila i da disem.

      Pošaljite odgovor

Pošaljite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *