Predlozi za obilazak Dižona
Glavni grad departmana Côte-d’Ore, u Burgundiji, u istočnoj Francuskoj, poznat je, između ostalog, i kao svetska prestonica senfa. Arheološka nalazišta na teritoriji grada potiču iz neolita, a u rimsko doba naselje dobija ime Divio. Dižon i provincija Burgundija bili su dom burgundskih vojvoda, od 11. do 15. veka, i tokom tog perioda Dižon je bio grad moći, centar umetnosti i nauke.
Obavezno videti!
Vojvodska palata (Palais des Ducs et des Etats de Bourgogne) – dominantno zdanje u istorijskom centru grada, na centralnom trgu Place de la Libération, nekada je bilo sedište vojvoda Burgundije, odosno kraljevska rezidencija. Danas se u palati nalazi gradska većnica i muzej.
Katedrala Notr Dam (Eglise Notre Dame) – remek-delo gotske arhitekture 13. veka. Odlikuje je izuzetna fasada. Na vrhu se nalazi sat (Horloge à Jacquemart), koji je Filip Ćelavi doneo iz Flandrije 1383. godine. Zvoni na 15 minuta, a na severnoj fasadi nalazi se uklesana mala sova, koja donosi sreću.
Toranj Filipa Dobrog (Tour Philippe le Bon) – iznad palate, kao njen sastavni deo, dominira Toranj Filipa Dobrog, napravljen u 15. veku, do čijeg se vrha (46 metara) stiže savladavanjem 316 stepenika. Kada je vreme lepo sa tornja se, osim okoline, može videti i Monblan.
Ulica De Forže (Rue de Forges) – jedna od najkarakterističnijih ulica Dižona, često polazna tačka za obilazak grada. Tu se nalaze mnoge gradske kuće i druge građevine lepih fasada, prodavnice za turiste, u kojima se najčešće prodaju kolač macaroons, vino i senf.
Arheološki muzej (Musée Archéologique de Dijon) – nalazi se u glavnom krilu stare benediktanske opatije Saint Bénigne, i u njemu se mogu videti predmeti iz perioda od preistorije do srednjeg veka, uključujući predmete iz bronzanog doba, galskog, keltskog, rimskog, gotskog i merovinškog perioda.
Muzej Manjin (Musée Magnin) – nalazi se u istorijskom zdanju, jednoj od najlepših kuća u gradu, kući porodice Manjin, u kojoj su brat i sestra Moris i Žane Monjin sakupili brojne slike i druga umetnička dela. Moris Manjin kuću i zbirku ostavio je državi, ali pod uslovom da zadrži karakter privatne kolekcije i privatne kuće.
Mojsijev izvor (Le Puits de Moïse) – skulptura prikazuje šest figura ličnosti iz Starog zaveta, na stubu visokom oko sedam metara. Skulpturu su izvajali, u periodu od 1395. do 1405. godine, dvorski vajar Klaus Sluter i njegov nećak Klaus de Verve. Ovo delo nalazi se na imanju psihijatrijske bolnice u Dižonu.
Dižonska katedrala (Cathédrale Saint – Bénigne) – velika gotska katedrala posvećena Svetom Beninjeu, koji je u 3. veku širio hrišćanstvo među Galima, izgrađena je na mestu gde je sahranjen.
Botanička bašta (Jardin de l’Arquebuse) – na kompleksu površine 5,5 hektara nalazi se botanička bašta, arboretum i park, kao i Muzej istorije prirode (Jardin des Sciences) i vodene površine. Po broju biljaka spada među najbogatije na svetu. Dižon obiluje zelenilom, a poznat je i park Jardin Darcy, prvi javni vrt napravljen u Dižonu. Ime je dobio po Henriju Darsiju, koji je projektovao rezervoar za snabdevanje Dižona pitkom vodom.
Muzej senfa (Musée de la Mutarde) – Dižon kao prestonica senfa ima i muzej posvećen ovom poznatom dodatku jelima. Muzej je u sklopu fabrike za proizvodnju senfa – Amora. Uz proizvodnju vina, počela je i proizvodnja senfa, jer se jedan od ključnih sastojaka dobija meljenjem nezrelog grožđa. Obožavaoci senfa obično posete i Boutique Maille, prodavnicu fabrike iz 18. veka, u kojoj se mogu naći vrste senfa koje se samo tu proizvode.
Može i ne mora!
Rudeov muzej (Musée Rude) – posvećen je vajaru rođenom u Dižonu, Francoisu Rudeu. Od 1947. godine nalazi se u delu nekadašnje crkve (Église Saint-Étienne), napravljene u 11. veku.
Crkva svetog Mihajla (Église Saint Michel) – originalno gotska crkva, nakon renoviranja dobila je bogato ukrašenu renesansnu fasadu na zapadnoj strani. Crkva ima dva tornja, napravljena u 17. veku.
Muzej života u Burgundiji (Musée de la Vie Bourguignonne) – smešten u samostanu cistercitskog reda iz 17. veka, prikazuje život u seoskoj i gradskoj sredini Burgundije proteklih vekova, uz prikaz tradicionalnih zanata, načina odevanja… Na prvom spratu rekonstruisana je jedna cela ulica.
Gradske kuće (Hôtels Particuliers) – naziv hotel može se pogrešno protumačiti zbog specifičnog francuskog termina za gradske kuće, odnosno vile, koje se mogu videti prilikom šetnje gradom. Predlog za obilazak zbog arhitekture, dizajna i dekoracija su kuće Maison des Cariatides, Hôtel Aubriot, Maison Maillard, Hôtel Chambellan i Hôtel de Vögué.
Kapija Porte Gijom (Porte Guillaume) – napravljena je u 18. veku, na mestu gde se nekada nalazila srednjovekovna kapija grada, napravljena u 12. veku.
Za sladokusce!
Muzej lepih umetnosti (Musée des Beaux-Arts de Dijon) – jedan od najstarijih i najvećih muzeja u Francuskoj, osnovan je 1787. godine, a od 1799. godine otvoren je za javnost. Muzej se nalazi u istočnom krilu Palate vojvoda Burgundije. Bogata postavka sadrži artefakte iz različitih perioda, od egipatske umetnosti do umetnosti 20. veka.
Staza sove (Parcours de la chouette) – Staza za samostalni obilazak grada, pri čemu su smernice ili stanice 22 metalne pločice umetnute u stazu, na kojima je prikazana sova, simbol grada. Postoji knjiga (brošura) sa objašnjenjima i putokazima uz koju se posetioci lako mogu sami kretati.
Vinske ture – boravak u Dižonu, okruženom vinogradima i vinarijama, i u Burgundiji, uopšte, često se ne može zamisliti bez vinske ili gastronomske ture. U ponudi su organizovani, često kombinovani obilasci prirode, imanja i degustacije.
Još novih saveta pročitajte ovde.
Skorašnji komentari