Vaši putopisi – Magija Tenerifa – oaza u Atlantiku, II deo – Travel Magazine

Magija Tenerifa – oaza u Atlantiku, II deo

Magija Tenerifa – oaza u Atlantiku, II deo

Za razliku od puste, kamenite i dosadne zapadne obale kojom prolazi auto-put povezujući prestonicu ostrva sa njegovim usijanim jugom, istočna i severna obala su daleko naseljenije i interesantnije.

Naseljavanje kolonija sa Tenerifa

U prošlosti, kada je trebalo naseliti kolonije na novootkrivenom kontinentu, u potrazi za boljim životom i kada im je valjda postalo dosadno da pevaju, piju vino i čekaju erupciju sa Teides, sa Tenerifa i drugih Kanara je na dalek put krenulo hiljade i hiljade stanovnika. Mnogi stanovnici Kube, Meksika, Dominikanske republike, Verakruza pa čak i San Antonija vode poreklo sa ovog arhipelaga. Neki od njih su učestvovali u osnivanju i podizanju Montevidea.

Obala Tenerifa
PROČITAJTE I…

Magija Tenerifa – oaza u Atlantiku, I deo

Slučajno ili ne, ekspedicija filma ,“Montevideo, vidimo se“ predvođene rediteljem Draganom Bjelogrlićem, provela je četiri nedelje na Tenerifama snimajući scene nastavka priče o Moši, Tirketu i najvećem uspehu jugoslovenskog fudbala.

Ostaće zabeleženo i da je flota od 11 brodova, prvih budućih doseljenika Australije koja je krenula iz Ujedinjenog Kraljevstva, privremeno pristala ovde. Jedan njihov sunarodnik, mnogo slavniji od ovih raznoraznih robijaša i secikesa koji će prema Aboridžinima niti nešto nežniji nego Kastiljanci prema Guančodima, dobro će zapamtiti Tenerife. Naime, verovatnqo najslavniji britanski admiral i jedan od najslavnijih pomorskih vojskovođa u čitavoj novijoj istoriji sveta, Horacije Nelson 1797. godine u borbi sa španskom armadom izgubiće bitku za Tenerife, ali i svoju desnu ruku. Osveta će biti servirana nekoliko godina kasnije kod Trafalgara.

Ikod de los Vinos i Park zmajevog drveta

Ikod (Icod) de los Vinos, gradić osnovan 1501. godine, pravi je dragulj Tenerifa. U njegovom imenu se krije glavna delatnost njegovih osnivača. Među nekoliko malih trgova i parkova okruženih crkvama, palatama i fontanama u svojim središtima, najpoznatiji i najposećeniji je Park zmajevog drveta (Parque del Drago). Glavna “zvezda““ grada i jedna od najprepoznatljivijih simbola ostrva je jedno neobično drvo koje je vremenom steklo kultni status. Ovaj metuzalem visok 22 metra najstariji je predstavnik svoje vrste – Dracaena draco, zimzelenog drveta neobičnog izgleda i endemske vrste koje raste na Kanarskim i Zelenortskim ostrvima, Azorima, Madeiri i zapadnom Maroku. Veruje se da je star između 800 i 1000 godina tako da priče o njegovom nastanku, koje uključuju Herkula, hidru i jedan od 12 zadataka baš i „ne pije vodu“. Ipak, susret sa njim izaziva strahopoštovanje, deo je legendi lokalnog stanovništva, a i nalazi se na grbu opštine Ikod de los Vinos.

Dragon tree

Foto: Hans from Pixabay

Ka severu ostrvo postaje botanička bašta

Krećući se ka severu ostrva, krševiti predeli i tamne vulkanske stene ustupaju mesto plantažama banana, povrtnjacima i vinogradima, a “na oko“ pusto, gde se svaka travka i svaki žbun sa crnim vulkanskim stenama i kamenjem bore za opstanak, ostrvo postaje velika botanička bašta.

Suma Tenerifa

Foto: Quimi Font from Unsplash

I dok pokušavaš da dremneš na putu ka Teideu, umesto uspavanke, brisači vetrobrana autobusa ujednačenim ritmom prate dobošanje sitne kiše koja je sa sobom odnekud povela i gustu maglu.
Predeli postaju ozbiljniji, guste četinarske šume kroz kojiu vodi blago strm i vijugav put neodoljivo podsećaju na našu Taru, a naselja koja su ostala u podnožju, zamenili su retki letnjikovci i poneki restoran “krajputaš’.

Put kroz sumu

Foto: Frank Nürnberger from Pixabay

Ima i onih koji ovaj naporan put prelaze biciklom. Profesionalcima su Tenerife mesto gde bruse svoju kondiciju i vrše pripreme za velika takmičenja. Ipak, njihovo prisustvo, upornost i izdržljivost vredni su svakog poštovanja.

I onda kada bi čovek pomislio da će večno putovati kroz maglu, zapravo oblake u niskom letu, predeo opet postaje pust, negostoljubiv, nalik pustinji, ali nekako drugačiji, privlačan, tajnovit.
I ako se na svom putu ka Latinskoj Americi Aleksandar fon Humbolt, slavni nemački prirodnjak, geograf i istraživač zadržao svega šest dana, stigao je da se popne na Teide, posveti mu svoju pažnju i za sobom ostavi neke od najranijih stručnih zapažanja ovon gorostasu. Njegovo prisustvo postaje sve jasnije i grandioznije, i tu ispred očiju pojavljuje se “on“.

Podelite ovaj članak...
62Shares
Podelite ovaj članak...

1 komentar

  1. Sve je to lepo ali i skupo, jeftinije je meni da sa prijateljima iznajmimo auto u Autorent-u pa na Drinu na pecanje tri dana.

    Pošaljite odgovor

Pošaljite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *