Šibenik – grad koji pruža puno više od sunca i mora
Šibenik – najbolje od Dalmacije
Nedavno sam na poziv Anite Žuvele s grupom novinara / bloggera/ fotografa / influencera… (ljudi koji ne rade ništa kako bi narod rekao), posjetio Šibenik aka najstariji autohtoni hrvatski grad na Jadranu koji je nastao kao utvrda podno tvrđave sv. Mihovila. Prvi spomen o njemu navodno datira iz 11. stoljeća, ali toga se sjeća jedino Joža Manolić. Šibenik ima čak 24 crkve, a ja se mogu pohvaliti da nisam ušao niti u jednu 🙂
Šibenik ima i 6 samostana, 2851 stubu u staroj gradskoj jezgri i rodni grad je brojnih talenata i velikana: Petar Krešimir IV, Juraj Dalmatinac, Nikola Firentinac, Faust Vrančić, Arsen Dedić, Vice Vukov, Mišo Kovač, Ivo i Vinko Brešan, Dražen Petrović, Špiro Guberina…, ali svi oni su pali u sjenu mojim dolaskom u grad. Od sada će Šibenik biti poznat po Dragom Vođi, samozatajnom kamataru iz Čučerja i prijatelju imućnih.
Gdje se smjestiti?
Smjestili smo se u Armerun hotelu, prekrasnom kamenom zdanju u srcu grada. Smješten ispod gradskih bedema s pogledom na modri šibenski kanal i čudesne zalaske tamo gdje se rijeka Krka ulijeva u Jadransko more. Armerun nas je zagrlio dobrodošlicom počevši od pogleda na more pa do možda i najboljeg doručka na dalmatinskoj obali. Ovaj gay opis je službeno PR priopćenje. Ja se ne koristim takvim rječnikom 🙂
Armerun je pandan škrinji s blagom (doslovno značenje riječi armerun – duboki ormar za robu s dvoje vrata). Za mene je Armerun glavni razlog zašto više nemam pločice na trbuhu nego SIX ŠPEK 🙂
Nakon doručka najbolje paše jedna lokalna kraft piva koja me podsjeća na jednu zgodnu Šibenčanku ista imena koja je spletom nesretnih okolnosti baš u tom trenutku bila van domovine. Uz craft pivu Cvita, nazdravljam za Gastro Snobicu Cvitu 🙂
Gdje ručati?
Ako želite ručati kako su jeli naši stari, nepretenciozno i bez izvolijevanja posebno bez dugog čekanja, odite u Marendu. Postoje Marenda 1 i 2, a mi smo posjetili jedinicu. Jeli smo svašta. Od bunceka do sardela i krumpir salate. Morao sam i ja jedan dan osjetiti kako žive obični pučani.
Ručak bez deserta je kao bevanda bez vode. Posjetili smo hram slatkih delicija, slastičarnicu Yum. Yum je kombinacija francuskog šika i dalmatinske tradicionalne genijalnosti. Prilikom narudžbe, ugledali smo se na Jacquesa Houdeka: ”Dajte nam sve s menija!”
Planuli su i Katedrala, šibenski botun, a najviše bodova od svih sudionika je dobila torta od sljedećih sastojaka:
Mousse od karamelizirane bijele čokolade
Homemade karamela s vanilijom
Homemade pasta lješnjak
Čokoladni brownie
Krokant od hrskavog keksa, lješnjaka i mliječne čokolade
Poslije šećernog masakra, prošetali smo gradom koji nas je totalno osvojio svojom baštinom, životopisnim kulisama prepunim slikovitih srednjovjekovnih kuća i palača. Mene je zapravo najviše osvojila priča o javnim kućama koje su nekad bile popularne u Šibeniku. Predložio sam im da ožive stare običaje i tako ponude neki sadržaj muškim gostima dok im se žene s djecom sunčaju na plaži.
Gradske kulturne atrakcije:
Tina Biluš aka turistički vodič (Znam da će me sad napasti feministice i ”Me too” pokret jer nisam upotrijebio riječ vodičica, ali jednostavno ta riječ zvuči loše kao i sve iz njihove ravnospolaške kuhinje), nas je odvela u razgled Šibenika, a jedna od zanimljivijih lokacija je bila posjeta akademskom slikaru Zvonimiru Vili. Zvonimir Vila (1966.), akademski slikar i grafičar zagrebačko-šibenske provenijencije, autor je jedinstvenog djela, brončane skulpture “Šibenik stina”, izrađenoj po narudžbi Turističke zajednice grada Šibenika. Šibenčani Vilu doživljavaju kao legendu grada. Osim grafikom, bavi se kiparstvom i slikarstvom, a njegovi su najčešći motivi povijesni, vjerski, ali ga privlači i nadnaravno. Danas je svakako jedan od rijetkih bakropisaca koji su ostali vjerni srednjovjekovnoj grafičkoj tradiciji u izvornom obliku.
Vili me zamolio da napravi spomenik meni u čast koji će biti izložen na šibenskoj rivi. Rekao sam mu da može, ali da želim izgledati profinjeno, a ne kao čučerski kralj pornića. Želim da me napaćeni narod Šibenika prihvati kao povijesnu figuru, a ne samo kao predmet želja pohotnih kućanica. Priložio sam mu i sliku kako bi moj kip trebao izgledati.
Tvrđava Svetog Mihovila – pod anđeoskom zaštitom uz najbolji ritam
Šibenik nije samo turistički biser, već je to najstariji autohtoni hrvatski grad na Jadranu koji je nastao kao utvrda podno tvrđave sv. Mihovila. Ali nije to bilo kakva tvrđava, u njoj vam mladi vodiči svojim sloganima otisnutim na majicama Let s rock, prepričavaju povijest Šibenika, a mi u njima gledamo i vidimo najbolju budućnost grada.
Htio sam se slikati sam, u miru, ali onda je došla vojska obožavatelja iz svih krajeva svijeta. Tko sam ja da odbijem novčanu naknadu za fotkanje na tvrđavi? Spomenuo sam ih sve u opisu fotke.
PS: Lana Mindoljević iz Jutarnjeg lista nije na slici jer nije mogla vjerovati svojim novinarskim očima kakvu popularnost uživam. Ovako se ljudi nisu bacali ni na Mišu Kovača u najboljim danima. Odmah je zvala redakciju i rekla: ”Imam priču za naslovnicu!”
Tražite li najbolju koncertnu lokaciju gdje ćete na sedamdesetak metara iznad razine mora uživati u odličnoj muzici i prekrasnom pogledu, ali isto tako i uživati u interaktivnoj priči o povijesti grada, posjetite ovu tvrđavu. Smještena na položaju ispod koje je mogla pratiti razvoj srednjovjekovnog Šibenika, na strmoj stijeni. Ime duguje crkvi posvećenoj arkanđelu Mihovilu. Zbog svog zanimljivog izgleda i atraktivnog položaja, danas je prepoznata kao jedna od najprestižnijih pozornica u regiji. Naime, prije nekoliko godina na tvrđavi je izgrađena ljetna bina s preko 1.000 mjesta na kojoj se izvode brojni događaji poput koncerata, mjuzikla, kazališnih festivala, predstava te filmskih projekcija. No najbolja ponuda tvrđave su danas, njeni vodiči.
Songkillersi su nas zabavljali na tvrđavi pa smo uživali u dobroj glazbi i fenomenalnoj atmosferi. Naziv koncerta: ”Songkillersi za Dragog Vođu i pučane”
Skorašnji komentari