Vaši putopisi – Sokobanja – pedeset nijansi zelene – Travel Magazine

Sokobanja – pedeset nijansi zelene

Sokobanja – pedeset nijansi zelene

Na magistralnom putu Aleksinac – Knjaževac, na samoj granici između Karpatskih i Balkanskih planina, u predivnom prirodnom ambijentu smestila se varošica Sokobanja. Na prvi pogled sasvim obična, pomalo čak i konfuzna zbog ulica isprepletenih poput paukove mreže, ipak je po mnogo čemu posebna.

Ovo je jedna od osam kraljevskih banja Srbije. Svojevremeno je bila omiljena banja kneza Miloša Obrenovića, a njenim nesvakidašnjim pejzažima divili su se književni velikani poput Ive Andrića i Branislava Nušića. Prvi banjski lekar u Srbiji službovao je baš u Sokobanji. Bio je to doktor Leopold Erlih iz Beča. Vremenom je toliko zavoleo ovaj kraj i narod, da je promenio ime u Đorđe Novaković.

Proleće je najbolji period da se poseti Sokobanja. Ona tada zaista blista u punoj lepoti svega onoga što ima da vam pokaže.

Već pri samom dolasku u Sokobanju bićete očarani idiličnim prizorom koji se pruža ispred vas – sa jedne strane mistični Rtanj oko kojeg se ispredaju legende, a sa druge elegantni Ozren u svom svom zelenilu. Miris svežeg vazduha i cvrkut mnogobrojnih ptica od kojih svaka peva svoju pesmu, a ipak ne zvuče kao raštimovan orkestar, pružaće vam utisak da ste negde daleko od urbanog sveta, gradske gužve i buke.

Znamenitosti Sokobanje

Sama varošica ima mnogo toga da vam ispriča i pokaže. Ovde turizam postoji skoro dve stotine godina, a varoš još iz ranijeg perioda nosi epitet boemska jer su duž njenog korzoa postajale brojne kafane. U tursko doba u centru su se nalazile brojne zanatske radnje, Milošev konak i tursko kupatilo – amam.

U tursko doba u centru su se nalazile brojne zanatske radnje, Milošev konak i tursko kupatilo – amam

Hamam

Zdanje Milošev konak nekada je bila zgrada kapetanije u kojoj je se nalazio i zatvor, dok se pravi Milošev konak nalazio u blizini današnje fontane u centralnom gradskom parku.

Tursko kupatilo je podignuto na temeljima nekadašnjeg rimskog kupatila, više puta je rekonstruisano i dograđivano, ali je zadržalo formu turske arhitekture. Kupatilo se snabdeva vodom iz tri bunara, koja su tokom cele godine dobro snabdevena vodom nešto toplijom od 40 stepeni. U kupatilu postoji muški i ženski bazen, Miloševa kada i nekoliko kasnije dograđenih kada. Neke scene iz filma Zona Zamfirova su snimane baš u ovom kupatilu. Pri poslednjoj rekonstrukciji kupatila pronađena su još četiri bunara iz rimskog perioda, kao i tri podzemna prolaza od kojih jedan vodi do pravog Miloševog konaka, drugi do današnjeg Miloševog konaka, a treći do ulaza u park.

Tursko kupatilo je podignuto na temeljima nekadašnjeg rimskog kupatila, više puta je rekonstruisano i dograđivano

Hamam

Na platou između Amama i Miloševog konaka održavaju se brojne kulturne i zabavne manifestacije kao što su koncerti, sajmovi, smotre folklora, književne večeri i slično.

U samom centru možete posetiti i zavičajni muzej u kojem se čuva zbirka starih predmeta i narodnih nošnji iz ovog kraja.

Parkovi Sokobanje

Centralni gradski park je jako lepo uređen, pun cveća i čist, a krase ga još fontana i visoki stari platani koji prave prijatnu hladovinu čak i u najtoplijim letnjim danima.

Pored centralnog gradskog parka, u Sokobanji postoje još tri uređena parka – park Banjica u kojem se nalaze i najbolje sokobanjske plaže na reci Moravici, park Čuka II i park Borići. Svi parkovi su uređeni i redovno se održavaju, a najzanimljiviji je park Borići, koji se ranije zvao Vrelo. Prema predanju, ovde je često boravio Hajduk Veljko, odmarajući se pored izdašnog vrela gde danas postoji česma koja nosi njegovo ime. I kralj Petar I Karađorđević rado je svraćao u Sokobanju. Meštani su mu poklonili jednu livadu koja je kasnije pošumljena borovima, pa je park po tome kasnije nazvan Borići. Kroz park protiče potočić obrazujući male kaskade čiji žubor ovdašnju atmosferu čini još prijatnijom. U parku postoji i letnja pozornica Vrelo, izgrađena u obliku amfiteatra, gde se leti održavaju predstave.

Svi parkovi su uređeni i redovno se održavaju, a najzanimljiviji je park Borići, koji se ranije zvao Vrelo

Park Borići

Kupališta u Sokobanji

Osim velnes i spa centra Soko terme i akva parka Podina, u Sokobanji postoji nekoliko uređenih kupališta na reci moravici.

Jedno od njih je plaža Župan. Prema lokalnoj legendi, Župan je bio sin gospodara Sokobanje zaljubljen u Lepteriju, kći gospodara Vrmdže. Pošto su roditelji osporavali njihovu ljubav, oni reše da skoče sa stene kod Soko Grada. Lepteriju su kasnije pronašli na mestu gde je danas izletište Lepterija, a Župana na mestu gde je danas istoimena plaža.

Dalje uzvodno nalazi se plaža Tesnac, koja je na mestu gde je Moravica najuža. Zatim ide kupalište 6 kaca, koje je dobilo naziv po 6 udubljenja koja podsećaju na kace. U produžetku je plaža Džentlmen, gde se zbog zaklonjenosti često kupaju nudisti. Sledi plaža Lepterija, a najuzvodnija je plaža Brest.

Sokobanjska izletišta

U neposrednoj blizini Sokobanje nalaze se tri veoma popularna izletišta – Kalinovica, Očno i Lepterija.

Kalinovica je izletište na kojem postoji teren za mali fudbal, sprave za vežbanje i dečije igralište. Prostor je izuzetno lepo uređen i pogodan za kampovanje, sa postavljenim klupama i stolovima, a okružen je stoletnim stablima i pun divljeg lekovitog bilja.

Kalinovica je izletište na kojem postoji teren za mali fudbal, sprave za vežbanje i dečije igralište

Izletište Kalinovica

Izletište Očno se nalazi na nadmorskoj visini od oko 600m. To je u stvari jedna velika livada okružena šumom raznovrsnog drveća. Kada dođete ovde shvatićete koliko nijansi zelene boje postoji. Taj zeleni spektar neverovatno prija ljudskom oku i verovatno je zato uz samo izletište smeštena i očna bolnica. Na sredini livade nalazi se takozvani Kamen ljubavi – neobična stena za koju niko ne zna kako je tu dospela. Prema legendi, oko ove stene je Čučuk Stana jurila Hajduk Veljka tri kruga, a potom su prespavali na njoj, što je njihovu ljubav učinilo večnom. Danas postoji verovanje da će par biti srećan u dugovečnoj ljubavi ako obiđe tri kruga oko stene, a zatim se popne na nju.

Izletište Očno se nalazi na nadmorskoj visini od oko 600m

Izletište Očno

Izletište Lepterija izaziva najviše divljenja kod posetilaca. Na samom ulazu na izletište ugledaćete u steni lik Bogorodice sa detetom u naručju. Verujući narod posećuje ovo mesto, smatrajući ga svetim.

Izletište Lepterija izaziva najviše divljenja kod posetilaca

Izletište Lepterija

Nedaleko odavde nalazi se crkva posvećena Bogorodici – skromna, ali zaista lepa, podignuta u novije vreme na temeljima porušene crkve iz XIV veka. U jednom delu izletišta je šumarak sa drvenim stolovima i klupama gde možete uživati ceo dan. Odmah pored se nalazi uređen izvor hladne pijaće vode. U blizini izvora je lepo uređeno kupalište, a ako ovde pređete most doći ćete do već pomenute Bogorodice u steni i jedne pećine, u kojoj se neobjašnjivo na svaki Veliki Petak pojavljuje vrelo bele vode koje iščezne posle nekoliko dana.

U okviru Lepterije nalazi se i jedan neobičan restoran smešten u potkapini stene, pa deluje kao da se nalazi u pećini. Nesvakidašnji ambijent upotpunjuje reka Moravica svojim žuborom. Restoran je nadaleko čuven po ribljim specijalitetima, specijalitetima sa roštilja, a pre svega po jagnjećem pečenju.

U okviru Lepterije nalazi se i jedan neobičan restoran smešten u potkapini stene, pa deluje kao da se nalazi u pećini

Restoran pećina Marko Polo

Soko Grad

Nastavljajući od Lepterije uzvodno uz Moravicu, prateći dobro obeleženu stazu, najpre stižete do hajduk Veljkove pećine. Dalje nailazite na nekoliko uređenih mesta za loženje vatre. Potom vas čeka malo naporan, ali ne dug uspon, iza kojeg se pred vama uzdiže Soko Grad. Smatra se da ga je podigao još car Justinijan kao zaštitu pred najezdom varvarskih plemena. Grad je postavljen na steni koja je 100 metara uzdignuta iznad reke moravice, a odozgo pruža fantastičan pogled na okolinu. Soko Grad je više puta rušen i obnavljan, a poslednji ga je rušio Musa Kesedžija 1413. godine, kada je osvojio i obližnje Bovan i Vrmdžu.

Soko Grad je više puta rušen i obnavljan, a poslednji ga je rušio Musa Kesedžija 1413. godine

Soko Grad

Vodopad Velika Ripaljka

Do vodopada Velika Ripaljka može se doći automobilom dobrim asfaltnim putem prateći putokaz za specijalnu bolnicu Ozren, ali je mnogo lepši doživljaj doći peške sa druge strane, makadamskim putem iz smera naselja Gradašnica, prateći tok istoimene reke. Ovaj put je ravan i ne zahteva posebnu kondiciju niti spretnost. Idući ka vodopadu, celim putem ćete čuti huk reke, a što se više budete približavali vodopadu, taj huk će postajati sve jači. Jačina rečnog huka ne samo da ukazuje na blizinu vodopada, već i na nesavladivu moć vode koja u čoveku budi divljenje, a neretko i strahopoštovanje.

Podelite ovaj članak...
688Shares
Podelite ovaj članak...

14 Komentara

    • Hvala na lepim rečima.
      Srdačan pozdrav!

      Pošaljite odgovor
    • Hvala Vam, drago mi je da ste uživali.

      Pošaljite odgovor
  1. Divan tekst i slike a mislim da je sad pravo vreme za ovakve tekstove, da se podsetimo koliko divnih stvari se moze videti u Srbiji.
    I nije poenta da se stiklira da se posetilo neko mesto, nego da se stvarno upozna i uziva. Treba i decu povesti i malo usput obnoviti ili nauciti bolje nasu istoriju.
    Ne mora ovo da bude smrt turizma, ali turizam mora da se prilagodi.
    Pozdrav!

    Pošaljite odgovor
  2. Hvala Vam na ovako divnom komentaru.
    Srdačan pozdrav!

    Pošaljite odgovor
    • Zaista predivan teks ,pun pravih informacija lepih detalja i pregrs lepih slika. Uzivala sam

      Pošaljite odgovor
      • Hvala Vam, Slađana. Drago mi je da ste uživali.

        Pošaljite odgovor
  3. Заиста сам, не само видела све нијансе зелене боје, већ и чула жубор реке и осетила дух прошлих времена…
    Могу само да упутим речи дивљења и неизмерног поштовања према особи која речима слика пределе ове наше прелепе Србије.

    Pošaljite odgovor
    • Poštovana Ljiljana, hvala Vam od srca na ovako divnim rečima. Drago mi je da ste uživali čitajući moju priču. Srdačan pozdrav!

      Pošaljite odgovor
  4. Sjajan putopis i dobre informacije. Slazem se u potpunosti sa komentarom da je sada pravo vreme za ovakve tekstove….da se podsetimo sta imamo u Srbiji i dobijemo ideje za obilaske.
    Danice, svaka cast i hvala!

    Pošaljite odgovor
    • Hvala puno na pohvalama, drago mi je da Vam se sideo tekst i da ga smatrate korisnim.

      Pošaljite odgovor

Pošaljite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *