Travel preporuka – Lovni turizam i etika: Da li ste za ili protiv? – Travel Magazine

Lovni turizam i etika: Da li ste za ili protiv?

Lovni turizam i etika: Da li ste za ili protiv?

Ubijanje životinja radi zabave i sporta jedna je od najkontroverznijih, ali i najparadoksalnijih tema u turizmu.

Afrika je jedna od najpopularnijih destinacija lovnog turizma, budući da 23 afričke zemlje trenutno dozvoljavaju trofejna ubistva životinja. Njihova odluka se lako može objasniti velikom isplativošću ove vrste turizma, kreiranju velikog broja radnih mesta i brojnim pozitivnim ekonomskim efektima za lokalne zajednice. Ono što je paradoksalno je tvrdnja da je upravo trofejni turizam zaslužan za očuvanje ugroženih afričkih vrsta – koje su uglavnom ugrožene upravo zbog preteranog lova.

Na sajtu Travel Magazine-a saznajte ko je zastupnik prava životinja u travel industriji?

Istraživanja pokazuju zašto je lovni turizam važan za zemlje podsaharske Afrike i cifre su neumoljive. Oko 19.000 lovaca, uglavnom iz Evrope i SAD-a godišnje u ovim zemljama ostavi 200 miliona dolara. Ova grana turizma generiše 6.000 radnih mesta u Južnoj Africi, 4.000 u Tanzaniji, 2.000 u Namibiji i oko 1.000 u Bocvani – ove četiri zemlje su inače i najpopularnije destinacije lovnog tuizma u Africi.

Obavezno pročitajte koja zemlja je najbolja safari destinacija van Afrike.

Lovci troše znatno više novca od „običnih“ turista – procenjuje se da u Zimbabveu troše čak 30 puta više, a u Tanzaniji 14 puta više. Veći profit postiže se posetom manje ljudi, što manje utiče na životnu sredinu. Lovci ostaju duže i njihova putovanja u proseku traju oko 14 dana. Lov se plaća i svaka zemlja i regija imaju svoje cenovnike. Cena lova na slona, sa mogućnošću konzumiranja mesa ulovljene životinje, kreće od 45.000 dolara, dok za lov na impalu treba izdovijiti „samo“ 3.000 dolara. Za one koji žele „jedinstveno iskustvo“, lov na crnog nosoroga staje preko 400.000 dolara.

Slonovi su cenjeni trofeji među lovcima

Pobornici lovnog turizma tvrde da je ekonomska dobit dovoljno jak motivator za lokalne zajednice i investitore da štite divlje životinje od kojih imaju enormnu zaradu, a takođe se navodi i da veći broj dobro plaćenih radnih mesta znači i manje lovokradica, koji najčešće dolaze iz lokalnih siromašnih porodica.

Lovni turizam, dakle, pomaže očuvanju afričke divljine i stimuliše lokalno stanovništvo da aktivno učestvuje u ovim aktivnostima, a da napušta manje profitabilne i neodržive stočarstvo i poljoprivredu.

Na ovim destinacijama možete videti retke i ugrožene vrste životinja.

Postoje kako državni, tako i privatni rezervati, ali u oba slučaja lov je strogo kontrolisan i moguć je samo uz licencu i zvaničnog vodiča, sa odobrenim oružjem, kao o dozvolom za ubijanje konkretne životinje ili broja jedinki (u zavisnosti od vrste i destinacije).

Za razliku od safari putovanja, koja se uglavnom organizuju preko stranih agencija i turoperatora, agencije za lovni turizam se nalaze u afričkim zemljama i veći deo prihoda ostaje u zemlji.

Smatra se i da trofejni lov može biti slamka spasa za zemlje kakve su Burkina Faso i Centralnoafrička Republika, gde zbog brojnih faktora druge vrste turizma ne mogu da se razvijaju.

Kenija, uprkos ekonomskoj dobiti, nije odobrila trofejni lov

Države koje dozvoljavaju lovni turizam veliki deo prihoda koriste za očuvanje upravo ugroženih vrsta, i na povećanje broja zaposlenih u nacionalnim parkovima i rezervatima.

To je jedna strana priče. Na drugoj, etičkoj, nalazi se, na primer, Kenija, koja je jedna od najvećih sila afričkog safari turizma, i koja je pre više decenija zabranila trofejni lov. U ovoj zemlji su etički razlozi nadjačali one ekonomske. A tu su i brojne organizacije za zaštitu divljih životinja, koje tvrde da je neprihvatljivo da u 21. veku ljudi i dalje biraju pojedine jedinke na osnovu njihovih fizičkih atributa (rogova, grive i sl), i ubijaju ih radi čiste zabave. Negativne emocije budi i činjenica da je trofejni lov elitistička zabava vezana uglavnom za ultrabogate, koji često dolaze i radi ilegalnog lova – u kome se životinje drogiraju da bi učesnici mogli da im priđu bez straha, itd.

Lovni turizam ostaje kontroverzna tema, ali činjenica je da sve više zemalja Afrike dozvoljava trofejni lov. Pre nekoliko dana, Bocvana je ukinula zabranu lova na slonove, jer ih, kako predstavnici zemlje tvrde – ima previše. Bocvana je, inače, dom najveće populacije slonova na svetu, u ovoj zemlji ih živi čak 135.000.

Pročitajte još i zanimljiv tekst o okrutnosti prema životinjama u travel industriji.

Ostale korisne savete pročitajte ovde. 

Podelite ovaj članak...
0Shares
Podelite ovaj članak...

Pošaljite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *