Travel preporuka – Špicerov dvorac - neverovatni dragulj arhitekture koji je prepušten vremenu – Travel Magazine

Špicerov dvorac – neverovatni dragulj arhitekture koji je prepušten vremenu

Špicerov dvorac – neverovatni dragulj arhitekture koji je prepušten vremenu

Bilo da ste neko ko već godinama istražuje lepote naše zemlje ili ste tek sada otpočeli svoju avanturu po Srbiji, verujemo da za ovo mesto niste čuli. Jer, ovakvi biseri arhitekture koji su prepušteni vremenu, nisu u fokusu domaćih turista pa ni agencija koje nude jednodnevne izlete. Što je šteta, jer biste ovaj dvorac svakako trebali da posetite pre nego što propadne. Da vidite delić naznaka raskoši koja je postojala ovde u zamku koji danas mnogi zovu i kućom duhova na Fruškoj gori.

Špicerov dvorac

Dvorac porodice Špicer nalazi se u Beočinu i podignut je 1898. godine za porodicu imućnih nemačkih veleposednika koja je bila jedan od vlasnika Beočinske cementare. Možda najzanimljivija stavka u vezi dvorca je čovek iza njegovog idejnog rešenja. U pitanju je čuveni arhitekta Imre Štajndl koji je projektovao zgradu mađarskog Parlamenta u Budimpešti.

Pogledajte 11 dvoraca u blizini Pariza koje vredi posetiti, kao i omiljene palate u kojima je boravila Katarina Velika. Saznajte i priču iza najlepšeg škotskog zamka, Ejlin Donana.   

Sam dvorac je pravi primer eklektične arhitekture. Na njemu su primetni elementi kako starih stilova (poput romanike, gotike, renesanse i baroka), tako i tada modernog pravca, secesije.

Unutrašnjost dvorca urađena je u duhu mađarske secesije kitnjastih oblika i nastala je nešto kasnije. U isto doba kada je napravljen dvorac, oko njega je podignut i veliki park. U ovom parku se nalazi jedan mali paviljon, kao i imitacija bunara koji je tu postavljen prilikom snimanja filma „Crna mačka, beli mačor“, 1998. godine.

Porodica Špicer je bila među najbogatijim porodica u Srbiji, dok je dvorac važio za jednu od najlepših arhitektonskih zgrada ovog dela Evrope.

Pred početak Drugog svetskog rata Špicerovi napuštaju Beočin. Za vreme rata, u dvorcu je bila smeštena nemačka vojna komanda, da bi posle njegovog okončanja objekat bio nacionalizovan. Od tada je u u njemu bila smeštena gradska biblioteka, zatim Dom kulture, sedište rukometnog kluba, radio stanica, dom za vojne invalide i na kraju ekskluzivan restoran sa prenoćištem. Nakon privatizacije preduzeća Podunavlje u čijem je sklopu funkcionisao, objekat je napušten i od tada je započelo njegovo naglo propadanje.

Špicerov dvorac kao slikarski atelje?

Naš poznati pesnik Mika Antić je koristio deo dvorca kao svoj slikarski atelje. Njegov čest gost bio je Pero Zubac. U dvorcu je do sada nekoliko filmskih ekipa snimalo scene, od Želimira Žilnika, preko Klint Istvuda do Emira Kusturice. Nažalost, to je čini se samo doprinelo većem propadanju prostora na kojem su danas svi prozori polomljeni. Takođe, usled obilnih padavina tokom zime 2011. godine, deo ulaznog trema se urušio.

Čak i kada je objekat 1997. godine proglašen za spomenik kulture nije bilo pomaka niti rešenja za njegovu restauraciju i očuvanje.

Kako da dođete do ovog dvorca?

Beočin je od Beograda udaljen oko 90 kilometara, a od Novog Sada tek 17 kilometara. Sa autobuske stanice u Novom Sadu saobraća prigradski autobus, linija 78. Do Beočina ide oko desetak linija dnevno, ali svakako je pametno da proverite red vožnje na zvaničnoj stranici stanice. Kada dođete u Beočin, zamolite nekoga da vam pokaže smer ka Fruškogorskoj ulici u kojoj se nalazi Špicerov dvorac.

Ostale zanimljivosti pročitajte ovde.

Podelite ovaj članak...
13Shares
Podelite ovaj članak...

Pošaljite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *