Travel preporuka – Top destinacije mračnog turizma – Travel Magazine

Top destinacije mračnog turizma

Top destinacije mračnog turizma

Mračni turizam je zvaničan izraz za turističke posete mestima velikih stradanja ili prirodnih katastrofa.

Nažalost, mnogo je ovakvih mesta na svetu koja su postala čuvena po zlu. Posetioci obilaze nacističke logore, mesta gde su se dogodile nuklearne katastrofe, teroristički napadi, vulkanske erupcije. Ovaj vid turizma postaje sve popularniji iz godine u godinu, zbog čega se postavljaju brojna etička pitanja, a javlja se i strah da bi mesta stradanja velikog broja ljudi mogla da budu komercijalizovana na način koji izaziva nepoštovanje žrtava.

Aušvic
Jedan od najvećih nacističkih koncentracionih kampova tokom Drugog svetskog rata je Aušvic, koji se nalazi nedaleko od Krakova u gradu Osvjećim (Aušvic na nemačkom). U ovaj kamp su dovođeni ljudi iz cele Evrope, većinom Jevreji, a u njemu je do kraja rata ubijeno između 1,1 i 1,5 miliona osoba. Danas je kamp jedna od najposećenijih destinacija mračnog turizma, koji omogućava slobodan pristup posetiocima, koji ostanu šokirani prizorima među kojima su i ostaci kose i noktiju ubijenih logoraša.

Černobilj
U Ukrajini, na granici sa Belorusijom, 1986. godine se dogodila jedna od nastrašnijih katastrofa na svetu. Zbog eksplozije u nuklearnom reaktoru jedne od najvećih sovjetskih nuklearnih centrala hitno je sprovedena kompletna evakuacija u prostoru od 30km u krug oko fabrike, a svi stanovnici su momentalno napustili svoja radna mesta, škole, vrtiće, kuće i ostavili sve za sobom. Kompletna zona je bila netaknuta više od 30 godina, a u poslednje vreme se ovde organizuju turistički obilasci. Pre dve godine ovu je oblast posetilo preko 36.000 turista.

Pompeja
Jedna od najvećih prirodnih katastrofa u antičko doba desila se 79. godine hrišćanske ere kada je erupcija vulkana Vezuv u potpunosti uništila grad. Erupcija je bila toliko jaka i iznenadna da je ceo grad potopljen rekama lave koja je okamenila sve zatečene ljude, stvari i objekte. Tako su stvoreni fosili koji se i danas mogu videti prilikom obilaska grada.

Hirošima
Tokom Drugog svetskog rata, SAD su napale Japan nukearnom bombom. Pogođeni su gradovi Hirošima i Nagasaki. U ovoj stravičnoj katastrofi koju je izazvao čovek, stradalo je od 120 do 226 hiljada osoba. Jedna od zgrada u Hirošimi koja je bila direktno pogođena bombom i u potpunosti srušena danas je pretvorena u memorijalni centar Hiroshima Peace Memorial.

Svetski trgovinski centar u Njujorku
Jedan od najnovijih stratišta je Svetski trgovinski centar u Njujorku. Dve kule bliznakinje su srušene u stravičnom terorističkom napadu 11. septembra 2001. kada je su se teroristi zakucali u njih otetim putničkim avionima. Na ovom mestu sagrađen je memorijalni kompleks sa muzejima i brojnim spomenicima.

Polja smrti, Kambodža
Na oko 300 različitih lokaliteta u Kambodži su izvršeni masovni zločini u vreme diktatora Pol Pota. Ubijeno je preko 100 hiljada osoba. Na jednom mestu Čoeung Ek od 1975. do 1979. je ubijeno preko 17.000 ljudi i to mesto je danas obeleženo kao memorijalni centar u kome se nalazi spomenik sa preko 5000 lobanja žrtava.

Bikini atol, Maršalska ostrva
Bikini (Pikini) atol je deo koralnog arhipelaga koji pripada Maršalskim ostrvima. Nakon Drugog svetskog rada Sjedinjene Američke Države su područje oko ovog atola koristile kao zonu za testiranje oružja. Malobrojni stanovnici su morali da napuste svoje domove i nasele se na neka do tada nenaseljena ostrva nadajući se da će nakon proba moći da se vrate u svoje domove. Nažalost, probe koje su Amerikanci sprovodili su toliko zatrovale celo područje tako da povratak nije bio moguć. Nedaleko od ostrva se još uvek nalaze dve olupine japanskih ratnih brodova i one su danas popularno mesto za ronioce.

Ostale korisne savete pročitajte ovde.

Podelite ovaj članak...
0Shares
Podelite ovaj članak...

2 Komentara

  1. ovo vam stoji u tekstu kod Ausvica:

    do kraja rata ubijeno između 1,1 i 1,5 osoba

    Povecajte taj broj malo…

    Pošaljite odgovor
    • Draga Tamara,
      Hvala što ste nam skrenuli pažnju na grešku. Ispravljena je…

      Pošaljite odgovor

Pošaljite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *