Vesti – Možemo li očekivati kraj masovnog turizma zbog virusa Covid-19? – Travel Magazine

Možemo li očekivati kraj masovnog turizma zbog virusa Covid-19?

Možemo li očekivati kraj masovnog turizma zbog virusa Covid-19?

Postavlja se pitanje da li je ovo kraj masovnog turizma?

Zdravstvena kriza povezana sa virusom COVID-19, već ima vrlo vidljive posledice na turističku industriju.

Nedavne fotografije iz celog sveta, pokazale su nam kako popularna mesta, koja su obično bila žrtve masovnog turizma – Venecija, Rim, Madrid, izgledaju potpuno opustošena, prazna.

„Ove fotografije su uznemirujuće, poput zamrznutih slika iz filmova o katastrofama ili apokalipsi,“ piše Travel Review.

I iako svi znaju da će se u jednom trenutku ljudi vratiti na ulice, vratiti i putovanju, Covid-19 već sada izgleda kao „smrtna kazna“ za masovni turizam.

Korona efekat – turizam u Evropi je na gubitku od milijardu evra mesečno

Tjeri Breton, evropski komesar za jedinstveno tržište i digitalnu agendu, priznao i pre nego što je u većini zemalja proglašen potpuni karantin, da će turistička industrija pretrpeti „finansijski gubitak od oko milijardu evra mesečno“ u Evropi.

Samo Italija mogla bi da izgubi 7.4 milijarde evra prihoda između marta i maja 2020. godine, prema procenama organizacije Confturismo-Confcommercio.

Venecija u italiji

Foto: Damiano Baschiera from Unsplash

Zabrinut zbog kratkoročnih i srednjoročnih uticaja virusa na sektor, Evropski turistički manifest, koji okuplja više od 50 javnih i privatnih organizacija koje pokrivaju „ceo turistički lanac“, objavio je još 17. marta poziv za određene hitne mere.

Rast nezaposlenosti neminovni efekat korone

Ekonomski institut Oksford procenjuje da bi turizam mogao da ima uticaj „šest puta veći od onog izazvanog 11. septembra“, uz „4.6 miliona manje radnih mesta“ zbog otkaza putovanja.

Ovi gubici radnih mesta bi potom gurnuli stopu nezaposlenosti u SAD sa 3.5% na 6.3% u narednim mesecima.

Da bi se ovo nadoknadio, izveštaj Oksforda razmatra dva scenarija: ili povratak u normalu u junu, u kojem slučaju 1.6 miliona radnih mesta bi moglo biti spašeno i vraćeno; ili povratak na „50% od normalnog“ u junu, u tom slučaju bi se moglo obnoviti samo 823.000 radnih mesta.

Kada će se turisti vratiti putovanjima?

Pod pretpostavkom da se ekonomske aktivnosti vrate u normalu za nekoliko narednih meseci, koliko će vremena trebati da se turisti vrate svojim dragocenim navikama?

Može li se sve zaista vratiti na način na koji je bio ranije, kao da se ništa nije dogodilo? I kao da virusa više nema?

Puket ce biti izolovan narednih mesec dana

Foto: William Rouse from Unsplash

Projekcije nekih stručnjaka i lekara, koji veruju da bi mere društvenog distanciranja trebale da se primenjuju ‘godinu dana ili više’, izgleda da sugerišu drugačiji epilog.

Neki, poput doktora Brusa Elvarda iz SZO, takođe upozoravaju na rizik od povratka virusa na jesen, koji mogu biti veoma opasni (i skupi) ako se do tada ne nađe vakcina.

Jednom kada epizoda korona virusa ostane iza nas, dobre i loše navike nastaće, neumoljivo.

S druge strane, „pozitivni“ aspekt ove krize je taj što su protoci zagađenja znatno smanjeni, kako za vazduh, tako i za mobilnost automobila.

Očekuje se pad interesovanja za avio saobraćaj

Zbog brojnih zatvaranja granica i viznih ograničenja donesenih u poslednjim nedeljama, broj avionskih letova rapidno opada.

Procenuje se da bi mnoge agencije i avio-kompanije mogle da proglase bakrot

Foto: Ethan MCArthur from Unsplash

Na globalnom niovu između 80 i 90 odsto letova je stavljeno na režim canceled, a najveći broj putničkih aviona je prizemljen. Prema podacima IATA, do početka pandemije imali smo preko 15 miliona putnika dnevno u avionima, a u martu je taj broj bio ispod 4 miliona!

Korona – priroda jedini pobednik

Ovo je dobra vest za životnu sredinu, jer samo vazduhoplovstvo je odgovorno za oko 2% globalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Prema podacima Francuske agencije za upravljanje životnom sredinom i energijom (ADEME), kilometar pređenog puta avionom je 45 puta više zagađivao od kilometra pređenog brzim vozom.

Kao rezultat obustavljanja avionskih letova (ali i drugih privrednih aktivnosti, posebno industrijskih), NASA je primetila impresivno smanjenje stope zagađenosti vazduha u kineskom gradu Vuhanu, u jeku krize.

Navodeći podatke sa Univerziteta Kolumbija, BBC već sada primećuje sličan pad zagađenja u Njujorku.

Posete sa kauča

Nakon početka pandemije, veliki broj ljudi obradovala je vest da mnogi muzeji prelaze u digitalno doba i nude virtuelne ture.

Petnaest najvećih svetskih muzeja, na primer, odlučilo je da ostane (bar delimično) „otvoreno“ na mreži, uključujući Luvr u Parizu, Van Gogov muzej u Amsterdamu i Met u Njujorku.

Da ne spominjemo Google platformu za umetnost i kulturu, koja od 2011. godine nudi virtuelne posete određenim muzejima ili mestima, kao i mogućnost gledanja hiljada dela u visokoj rezoluciji.

Rajksmuzeum u Amsterdamu nudi virtuelni obilazak

Foto: Ron Porter from Pixabay

Da li je ovo dovoljno da odvrati ljude od putovanja? A posebno od masovnog turizma?

Ono što definiše turizam je mobilnost, sloboda kretanja i poverenje u bezbednost. I za sada je nemoguće reći kada će sve zemlje ukinuti zabranu putovanja, otvoriti granice i dozvoliti stranim državljanima ulazak.

Ipak, želja za putovanjima je ogromna i može se očekivati da se masovni turizam lako oporavi od trenutne krize. Bar u onim najpopularnijim mestima poput Rima, Venecije i Pariza.

Naravno, očekuje se da se akcije poput “Turisti idite kući”, pokrenute od lokalaca u mestima koja su preopterećena turistima, dodatno pojačaju kada sve ovo prođe.

Šta vi mislite, da li je ovo kraj masovnog turizma?

Ukoliko vam nedostaje Italija, evo šta možete da uradite. Saznajte i koja su poslednja mesta na svetu koja će se zaraziti virusom kao i šta možemo da naučimo od Šveđana o samoizolaciji.

Ostale zanimljivosti pročitajte ovde.

Podelite ovaj članak...
241Shares
Podelite ovaj članak...

Pošaljite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *