Vesti – Šta možemo da naučimo od Šveđana o samoizolaciji? – Travel Magazine

Šta možemo da naučimo od Šveđana o samoizolaciji?

Šta možemo da naučimo od Šveđana o samoizolaciji?

Od svih nacija sveta, stiče se utisak da su se Šveđani i ostali skandinavski narodi najbolje adaptirali na mere koje uključuju ograničeno kretanje i socijalno distanciranje.

Dok ljudi širom sveta imaju problem da izdrže samoizolaciju, 21-godišnja Šveđanka Kajsa Viking nema problem da provede određeno vreme sama u svom jednosobnom stanu u Upsali.

„Mi generalno dosta vremena provodimo kod kuće i nismo baš toliko socijalno aktivni u poređenju s drugim kulturama, tako da nam to olakšava ovaj period nametnute samoizolacije“, kaže ona.

Šveđani se rano osamostaljuju

Više od polovine svih švedskih domova čine domaćinstva od jednog stanovnika, podaci su Eurostat-a. Ovu statistiku nema nijedna druga zemlja na evropskom kontinentu.

Najčešća dob za odlazak iz roditeljskog doma je između 18 i 19 godina, u poređenju sa EU prosekom od 26 godina.

U kulturi Svedjana je socijalno distanciranje

Foto: Nikola Johnny Mirkovic from Unsplash

Mnogi stručnjaci veruju da bi ovi životni obrasci mogli da pomognu u sprečavanju širenja korona virusa.

U trenutnim žarištima zaraze, uključujući Italiju i Španiju, mnogo je češće da se velike porodice okupljaju pod jednim krovom i druže.

„Ako imate domaćinstvo sa nekoliko generacija, naravno da će se virus brže širiti“, kaže Bjorn Olsen, profesor zaraznih bolesti na Univerzitetu Upsala.

„Mi za razliku od mnogih drugih imamo puno samohranih ljudi koji žive u Stokholmu, i drugim  gradovima u Švedskoj, i to bi moglo da uspori tempo širenja virusa.“

Švedska – socijalno distanciranje već u kulturi

Šveđani inače ne vole da stoje preblizu drugih ljudi dok čekaju red, niti u javnom prevozu. Takođe, neobično je za švedsku kulturu da vodite razgovore sa strancima u prodavnicama ili kafićima.

Šveđani su isto navikli da ostanu kod kuće pri „najmanjoj glavobolji“.

Delomično je to zbog toga što poslodavci imaju tendenciju da podstiču zaposlene da se odmore ako imaju kašalj ili prehladu, kako bi izbjegli širenje bolesti unutar kompanija.

Vlast se poziva na kolektivnu odgovornost Šveđana

Za razliku od susednih evropskih zemalja, švedske vlasti izbegavaju strože mere i pokušaju da uspore širenje virusa na miran i kontrolisan način.

Škole za učenike do 16 godina i daje rade, kao i većina prodavnica.

Pabovi i restorani i dalje posluju nudeći usluge za poneti i za stolom, a svi događaji za preko 50 ljudi su zabranjeni.

Vecina Svedjana vec sada radi od kuce

Foto: Peter Ivey Hansen from Unsplash

Vlada je zatražila od Šveđana da se pridržavaju preporuka i da preuzmu dobrovoljnu kolektivnu odgovornost za usporavanje širenja korona virusa.

Ovo uključuje rad od kuće gde god je to moguće, posebno u glavnom gradu, samoizolaciju ako ste bolesni ili stariji od 70 godina i izbegavanje svih nebitnih putovanja.

„Mi koji smo odrasli moramo biti baš to: odrasli. Ne širite paniku ili glasine “, izjavio je nedavno premijer Stefan Lofven u svom prvom televizijskom obraćanju naciji od početka krize. „Niko nije sam u ovoj krizi, ali svaka osoba ima veliku odgovornost.“

Dosadašnji odgovor javnosti u velikoj meri ukazuje na dugogodišnje poverenje Šveđana u državu

Stokholmska kompanija za javni prevoz SL saopštila je da je broj putnika trenutno smanjen za 50% u vozovima podzemne železnice i prevoza.

Ankete pokazuju da će 3/4 Šveđana barem neko vreme držati metar dalje od drugih.

Najmanje trećina stanovnika prestonice već sada radi kao freelance, dok Stockholmska poslovna regija, koju finansira gradsko veće, procenjuje da čak 90% ljudi u najvećim kompanijama, radi od kuće.

Vec 90 odsto ljudi u Stokholmu radi od kuce

Foto: Raphael Andres from Unsplash

Ipak, dosta Šveđana ne shvata ozbiljno virus Covid-19.

„Primetila sam dosta ljudi (na društvenim mrežama) koji još uvek organizuju rođendanske zabave sa možda 50 gostiju i izlaze u klubove, misleći da njih neće zahvatiti“, kaže Kajsa. „Mislim da je definitivno to još uvek problem, mada je različit od ostalih zemalja.“

Jedan švedski matematičar optužio je vlasti da „igraju ruski rulet“ sa stanovništvom ne uvodeći stroža pravila, dok je nekoliko virologa, uključujući profesora Bjorna Olsena, pozvalo švedske vlasti da prate druge zemlje i „zatvore sve što je nebitno“.

Olsen je takođe skeptičan da će se stopa zaraze smanjiti tokom toplijih letnjih meseci.

Povezano stanovništvo

Radne prakse Šveđana i strast prema tehnologiji dve su norme koje već uspešno funkcionišu tokom pandemije.

Nordijska država ima jednu od najnaprednijih digitalnih ekonomija u EU i snažnu pozadinu inovacija.

Više od dve trećine Šveđana već neko vreme radi od kuće, a trećina radi svakodnevno ili nedeljno, navodi Švedska internet fondacija.

Brzi net i zajedničke mreže preko kojih funkcioniše veliki broj ljudi, u skladu su sa socijalnim i kompanijskim politikama koje podstiču fleksibilan i rad od kuće kao deo uravnoteženog i rodno ravnopravnijeg načina života.

U Švedskoj niko neće da vam zapreti otkazom ukoliko ste roditelj koji odlazi ranije sa posla, po dete iz obdaništa. Prosto vam se veruje da ćete nadoknaditi svoj posao kasnije, radeći kod kuće.

Ovo je, prema Stafan Ingvarson-u, izvršnom direktoru poslovne regije Stockholm, omogućilo neometan prelaz na povećani rad od kuće.

„Ovde svaka kompanija koja ima mogućnost da tako funkcioniše, već odavno tako i funkcioniše“, kaže on.

Sistem pomaže onima koji su izgubili posao

Naravno, nema sumnje da korona virus i dalje zadaje „težak udarac“ ekonomiji, sa sve učestalijim otpuštanjima, ali Švedska i za takve situacije ima pripremljena rešenja.

Nakon što su hiljade stjuardesa iz skandinavske avio-kompanije SAS otpuštena, pružena im je dodatna obuka za medicinske sestre kako bi mogle da pomognu bolnicama.

Radnici kompanije Scania koji proizvode kamione, sada proizvode respiratore, a supermarketi aktivno ciljaju osoblje hotela koje je izgubilo posao.

„Švedska je izgrađena na istoriji saradnje i ona blista kroz ovakva vremena“, slaže se Erik Engellau-Nilsson, generalni direktor Norrskena, fonda za zajednički rad i investicioni fond koji podržava društveno odgovorne preduzetnike.

Pročitajte i za koliko je kapacitet globalne avijacije smanjen, kao i koja su predviđanja kada je u pitanju turizam u Italiji. Saznajte i šta nam je korona virus otkrio o nacijama sveta i „karantinskoj kulturi“. 

Ostale zanimljive vesti pročitajte ovde.

Podelite ovaj članak...
15Shares
Podelite ovaj članak...

Pošaljite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *