Evropa – Znamenitosti Atine koje morate videti – Travel Magazine

Znamenitosti Atine koje morate videti

Znamenitosti Atine koje morate videti

Sa znamenitostima koje su stare nekoliko vekova, ako ne i milenijuma, ne možete posetiti Atinu, a da ne krenete sa istraživanjem istorijskih lokaliteta i da polako prelazite sa spomenika na spomenik.

Sa bogatom istorijom starom 3.000 godina, Atina je jedan od najstarijih gradova na svetu, u kome se mogu naći ruševine koje prethode hrišćanstvu, osmanska arhitektura i mnoštvo hiljadu godina starih vizantijskih crkava. Od svega što grčka prestonica nudi, ove spomenike bi obavezno trebalo da posetite makar jednom u životu.

Akropolj

Akropolj je u svakom turističkom vodiču, na svakoj razglednici i na svakoj listi kada se radi o Atini i zaista bi bilo nezamislivo posetiti Atinu, a propustiti najvažnije antičko nalazište zapadnog sveta. U pitanju je skup drevnih građevina, a kao kruna svih stoji Partenon koji stražari nad Atinom, vidljiv gotovo iz svih krajeva grada.

Partenon je najpoznatija građevina Akropolja, veliki hram koji potiče iz perioda od pre 2.400 godina, sa moćnim dorskim stubovima koji čine da se osećate sićušno i neverovatnim detaljima uklesanim u hram.

Atinski Akropolj je na listi svetske baštine UNESCO-a, očuvan kao univerzalni simbol klasičnog duha i ljudske civilizacije. To je, po mnogima, najupečatljiviji i najpotpuniji antički grčki monumentalni kompleks koji postoji i danas. Akropolj je otvoren od 08.00 do 18.30h svakog dana. Ulaz košta otprilike 20 eur, što vam, takođe, omogućava i posetu drevnoj Agori, Kerameikosu, rimskoj Agori, Kuli vetrova i Zevsovom hramu.

Partenon je najpoznatija građevina Akropolja, veliki hram koji potiče iz perioda od pre 2.400 godina

Foto: Kirk Fisher from Pixabay

Odeon Heroda Atika

Odeon Heroda Atika sigurno zaslužuje posetu. Polukružni kameni amfiteatar na otvorenom, koji se nalazi na jugozapadu Atine, sagrađen je 161. godine nove ere, a i danas se u njemu izvode predstave. Pozorište je zapravo uništeno 100 godina nakon izgradnje, ali je obnavljano godinama (posebno tokom 1950-ih). Odeon Heroda Atika ugostio je brojne umetnike poput Frenka Sinatre i Lućana Pavarotija, a nastupi se i dalje održavaju. Što se kapaciteta tiče, amfiteatar može da primi do 5.000 gledalaca.

Sa antičkim rimskim lukovima i trospratnom scenom, poznat je kao najveličanstvenija pozornica Atine. Od Atinskog festivala umetnosti, do sjajnih baleta, opera i antičkih grčkih tragedija, prisustvovanje nekoj od predstava pod noćnim nebom je prava magija. Manifestacije se održavaju u periodu od maja do početka oktobra. Odličan snimak amfiteatra možete dobiti tokom posete Akropolju jer vam uspon na Akropolj omogućava da pogledate Odeon sa visine.

Odeon Heroda Atika je Polukružni kameni amfiteatar na otvorenom, koji se nalazi na jugozapadu Atine

Foto: Thodorisv from Wikimedia Commons

Stadion Panatinaiko

Stadion Panatinaiko je antički objekat pretvoren u moderan višenamenski stadion koji danas može da primi 45.000 posetilaca, iako je nekada, krajem 19. veka, njegov kapacitet bio veći (80.000 posetilaca). Stadion je izgrađen od krečnjaka 330. godine pre nove ere, a Harod Atik ga je obnovio u mermeru 144. godine nove ere. Prvobitno je sagrađen za antičke Panatenejske igre koje su se održavale svake četvrte godine u Atini od 566. godine pre nove ere do 3. veka nove ere, a nakon toga i za prve moderne Olimpijske igre održane 1896. godine.

Između 4. veka nove ere i pomenute Olimpijade krajem 19. veka, stadion je bio u velikoj meri napušten. I pored brojnih transformacija kroz koje je prošao u kasnom 19. veku, i dalje je jedini stadion na svetu izgrađen u potpunosti od mermera.

Stanovnici Atine stadion danas zovu „Kalimarmaro“ (napravljen od finog mermera). Zanimljivo je da reč „stadion“ potiče od starogrčke mere za dužinu, gde je jedan stadion iznosio oko 185 metara što je ekvivalentno dužini staze. Sa kupljenom ulaznicom imate audio-turu, možete da posetite izložbu posvećenu modernim Olimpijskim igrama i priliku da se fotografišete na pobedničkom postolju. Ako želite da se osećate kao pravi sportista na treningu, stadion dočekuje i jutarnje trkače svakog dana od 7.30h do 9.00h.

Stadion Panatinaiko je antički objekat pretvoren u moderan višenamenski stadion koji danas može da primi 45.000 posetilaca

Foto: George E. Koronaios from WIkimedia Commons

Nacionalni arheološki muzej

Najveći arheološki muzej u Grčkoj i jedan od najvažnijih muzeja posvećenih antičkoj grčkoj umetnosti na svetu, Nacionalni arheološki muzej je odlična prilika da se na jednom mestu vide mnogi istorijski značajni antikviteti. Muzej je osnovan krajem 19. veka kako bi se smestili i zaštitili artefakti iz cele Grčke, a danas je to dom za više od 11.000 eksponata od kojih najstariji potiču iz neolita (mlađeg kamenog doba). Zgrada je sama po sebi znamenitost – impozantna neoklasicistička zgrada, sagrađena krajem 19. veka, sa desetinama sala na svakom spratu i mnoštvom neverovatnih eksponata.

Ovo je najveći arheološki muzej u Grčkoj i jedan od najvažnijih muzeja posvećenih antičkoj grčkoj umetnosti na svetu

Foto: Thomas Wolf, www.foto-tw.de, from Wikimedia Commons

Postoji pet glavnih stalnih postavki: kolekcija praistorijskih artefakata, kolekcija vajarskih dela, kolekcija vaza i malih predmeta, kolekcija metalurgije i jedinstvena za Grčku kolekcija egipatskih i bliskoistočnih starina, u razdoblju od 5000. godine pre nove ere do vremena rimskih osvajanja. Ne propustite nikako Masku Agamemnona, iz grčkog bronzanog doba, napravljenu u 16. veku pre nove ere. U pitanju je zlatna posmrtna maska otkrivena 1876. godine u Mikeni. Ovde se nalazi i Mehanizam sa Antikitere, antički mehanički kalkulator, koji se smatra prvim računarom na svetu. Mehanički uređaj je proveo 2.000 godina pod morem, pre nego što su ga ronioci, lovci na morske sunđere otkrili kod ostrva Antikitera 1901. godine.

Inače Muzej Akropolja ove godine proslavlja deseti rođendan. Saznajte više i o čarima Atinske rivijere, a pročitajte i kratak vodič kroz grčku gastronomiju.

Brojne atraktivne destinacije upoznajte ovde.

Podelite ovaj članak...
1Shares
Podelite ovaj članak...

Pošaljite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *